Udruge tvrde da je nasilja u obitelji više, policija kaže da strože postupa

Skloništa za žene žrtve nasilja bilježe posljednjih mjeseci povećan broj žena koje traže zaštitu. Policija ne bilježi povećan broj slučajeva nasilja u obitelji, a za 40 posto povećani broj kaznenih prijava za nasilje u obitelji u ovoj godini u usporedbi s prošlom kažu da je rezultat ozbiljnijeg pristupa policije i državnog odvjetništva fenomenu nasilja u obitelji.

Socijalna radnica zaposlena na odjelu smještaja u ustanovi za žrtve obiteljskog nasilja "Duga" u Zagrebu Estera Bašić kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da u vrijeme lockdowna (zatvaranje), dakle od ožujka do kraja svibnja, nisu primijetili neki porast broja zahtjeva za smještaj.

To im je bilo i logično, jer su tada žene bile zatvorene zajedno sa svojim partnerima i bilo im je i teže doći do policije ili centra za socijalnu skrb.

"Očekivali smo značajan porast broja zahtjeva kada se situacija vrati 'u normalu', što se i dogodilo", kaže sugovornica Estera Bašić.

"Mi negdje od kraja lipnja pa do danas imamo pojačane zahtjeve za smještaj, doslovce svaki dan po jedan, ako ne i dva, što je puno ako se gleda uobičajena statistika. Ne znam prijavljuju li žene više nasilje, ali više traže smještaj u sigurnu kuću. Kada pričamo s njima, više njih kaže da se u tom periodu lockdowna nisu osjećale dovoljno sigurne da bi prijavile nasilje i da bi nekuda otišle. U svom tom strahu od virusa i od potresa u zagrebu i svašta nešto nisu zapravo niti znale što bi i kako bi", opisuje Estera Bašić.

Ona vjeruje da je u vrijeme lockdowna nasilja bilo više nego ranije.

"Bili su svi skupa doma zatvoreni 24 sata dnevno, bilo je jako neizvjesno, puno je ljudi dobilo otkaze, financijska nesigurnost. Znači, sve su to situacije koje utječu na nečije ponašanje i sigurno dovode do toga da nasilje eskalira", ocjenjuje djelatnica "Duge".

Dom "Duga", kojeg je osnovao i financira grad Zagreb, je sa tridesetak mjesta jedno od najvećih skloništa za žene žrtve nasilja u Hrvatskoj.

 

Što kaže policija?

U policiji upozoravaju da sa oprezom treba pristupati statističkim podacima. Svoju brojku o 40 posto više kaznenih prijava za nasilje u obitelji u prvih osam mjeseci ove godine u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine tumače educiranjem i senzibiliziranjem policije i ozbiljnijim i profesionalnijim pristupom policije i državnog odvjetništva u tretiranju nasilja u obitelji, a ne porastom broja slučajeva nasilja u obitelji.

"Ukupno nasilja u obitelji nema više, ono je negdje na razini prošle godine, ali ono što radimo mi kao policija i kao država je da to nasilje shvaćamo ozbiljnije. Kvalificiramo ga kroz teže oblike kažnjivih radnji", pojašnjava za RSE govori voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Ravnateljstvu policije, Anita Matijević.

Matijević kaže kako je policija nakon analize stanja smanjila broj prekršajnih prijava zbog nasilja u obitelji, kojima se pribjegavalo u uvjerenju da će sankcija koja je u tom slučaju brža bolje pomoći ugroženoj ženi ili djeci, i pristupila primjeni oštrijih kvalifikacija, i otuda ovakve brojke.

"Imamo ukupno 31 posto više kaznenih djela koja se čine nekim nasilničkim ponašanjem u obitelji – tjelesna ozljeda, teška tjelesna ozljeda, prijetnje, nasilje u obitelji i drugo. Imamo 11 posto manje prekršaja, imamo 42 posto više samog kaznenog djela nasilje u obitelji – tih 42 posto uračunato je u onih 31 posto ukupnog broja takvih kaznenih djela – a kada pričamo ukupno i o prekršajima i o kaznenim djelima, onda imamo pad za 2,7 posto", prenijela je statistike Anita Matijević.

'Situacija sa epidemijom nije završena'

I Anamaria Drožđan – Kranjčec, koja je voditeljica pravnog tima u nevladinoj udruzi Ženska soba u Zagrebu, koja je u prvom redu usmjerena na seksualno nasilje, ali ima i dobar uvid u cijelu problematiku, kaže za RSE kako je izostanak povećanog broja prijava za nasilje u obitelji za vrijeme lockdowna bio očekivan, isto kao i porast broja slučajeva od lipnja nadalje.

Ona upozorava da je ovih šest mjeseci epidemije bila prilika da se prepozna probleme u postupanju sa ženama i djecom žrtvama nasilja u situaciji epidemije, a to se propustilo napraviti, i tu u situacija sa epidemijom nije završena.

"Situacija će i dalje biti izazovna. Mislim da smo kao sustav trebali detektirati sve slabe karike i greške sustava i unaprijediti ga. Da smo mi već na početku epidemije imali implementiranu Istanbulsku konvenciju, da smo imali bolje razvijen sustav skloništa i savjetovališta, ne bi bilo prepreka koje su se pojavile. Na primjer, kada kolegice koje drže sklonište za žrtve nasilja u obitelji kažu da nemaju dovoljno prostora da osiguraju mogućnost samoizolacije, što u situaciji kada je majka pozitivna – kamo sa djecom, tko će financirati testiranje žene i djece prije ulaska u sklonište", pita se Anamaria Drožđan-Kranjčec.