Manjine u Crnoj Gori rezervisane prema trojnoj koaliciji

Nacionalne stranke Bošnjaka i Albanaca su rezervisane u odnosu na saradnju sa potencijalnom novom vladajućom koalicijom u Crnoj Gori.

Jedan od razloga je što manjinske stranke još nisu dobile formalni poziv za eventualno učešće u budućoj vlasti, potom činjenica da je program buduće Vlade još uvijek nepoznat. I najvažniji da, među strankama koje će činiti parlamentarnu većinu ima političkih subjekata čija ideologija, predstavnike nacionalnih manjina podsjeća na devedesete godine.

Tri ideološki raznorodne opozicione koalicije osvojile su 41 mandat čime imaju tijesnu natpolovičnu većinu u budućem sastavu parlamenta.

Građanski pokret “Crno na bijelo” na čelu sa Ujedinjenom reformskom akcijom Dritana Abazovića ima četiri mandata, koalicija “Za budućnost Crne Gore” čija je okosnica prosrpski i proruski Demokratski front 27, a građanska lista “Mir je naša nacija” na čelu sa Demokratama Alekse Bečića 10 mjesta.

Od 81. parlamentarnog mjesta, Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića osvojila je 30 mandata a njihov koalicioni partner Socijaldemokrate tri. Opoziciona Socijaldemokratska partija, koja je do prije pet godina bila Đukanovićev koalicioni partner dva mandata.

Partije manjinskih naroda osvojile su ukupno 5 mandata. Dvije albanske koalicije: jednu koju predvode Mehmed Zenka i Fatmir Đeka i drugu koju predvode Genci Nimanbegu(Forca) i Nik Đeljošaj (Albanska alternativa), osvojile su po jedan, dok je Bošnjačka stranka osvojila tri mandata.

Tročlana koalicija, koja će činiti novu parlamentarnu većinu je Sporazumom o principima buduće vlasti koji je potpisala 9. septembra navela da će manjinskim strankama omogućiti učešće u Vladi, bez obzira imaju li parlamentarni status ili ne. Lideri ovih koalicija Dritan Abazović, Zdravko Krivokapić i Aleksa Bečić te pozive su uputili i tokom više javnih obraćanja.

Rezervu prema potencijalnom ulasku u buduću vlast u Crnoj Gori ima Mehmed Zenka iz Demokratske unije Albanaca koji je zajedno sa Demokratskom partijom Fatmira Đeke formirao koaliciju pod nazivom ‘Jednoglasno’.

Zenka kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE)da su spremni da podrže vlast građanskih partija, a ne one stranke koje žele povratak u prošlost:

“Svjedoci smo naročito posljednjih godinu dana ikonografije koja podsjeća na vremena devedesetih godina, koje svi želimo da zaboravimo. Neki politički subjekti i dalje ne razmišljaju o budućnosti već o nekim retrogradnim idejama koje bi nas vratile unazad i negirali sve što smo postigli u posljednjih trideset godina. Naša koalicija je spremna da podrži građanske partije, ali postoje partije koje se dijametralno razlikuju u programima, načelima i smjernicama. I apsolutno ne vidimo mjesto da učestvujemo u tako nečemu, jer bi time negirali sebe i sve za šta smo se borili i postigli”, kaže Zenka najavljujući da će ta koalicija nastaviti svoje političko djelovanje iz opozicije sa starim partnerima pokušavajući da sačuva postignute vrijednosti.

Komentarišući činjenicu da je, trojna koalicija više puta preko medija pozivala bošnjačku i albanske nacionalne partije da se pridruže većinskoj koaliciji Genci Nimanbegu iz Force za RSE kaže da ti načelni pozivi trojne koalicije nisu potvrđeni formalnim pozivom za pregovaranje.

Nimanbegu podsjeća da je dosadašnje učešće u vlasti rezultiralo ispunjavanjem velikog broja zahtjeva albanskih nacionalnih partija, kao što je formiranje Opštine Tuzi, upotreba nacionalnih simbola, zabrana gradnje u ulcinjskoj Solani.

Albanci neće biti ukras ili suvenir u bilo kojoj Vladi, već će participirati isključivo tamo gdje će odlučivati u korist albanskog naroda, kaže Nimanbegu navodeći rezerve prema sadašnjoj trojnoj koaliciji:

“Rezerve se odnose na iskrenost politika koje će se usaglasiti u toj novoj Vladi, jer znamo da su činioci veoma heterogeni i to će biti jedan od snažnih faktora za odlučivanje o učešću u novoj vlasti”, kaže Nimanbegu problematizujući i političku prošlost dijela konstituenata najavljene nove vlasti:

“Dio tih političkih struktura je dosta bio aktivan u promovisanju jezika mržnje prema manjinama, optužbama da manjine ne mogu odlučivati o budžetima… Da li će te politike biti utišane kada imamo novog lidera tog saveza (Demokratskog fronta) Zdravka Krivokapića za koga zbilja cijenimo da je promijenio izgled i retoriku tog saveza, ostaje da se vidi”.

Bošnjačka stranka takođe ima rezerve prema trojnoj koaliciji zbog pojedinih članica saveza, pa je predložila formiranje manjinske Vlade na čelu sa Demokratama Alekse Bečića i Građanskim pokretom URA Dritana Abazovića, što do sada nije ni razmatrano.

 

Politički direktor ove stranke Suljo Mustafić kaže za RSE da je stranka otvorena za razgovore sa novom parlamentarnom većinom, a da li će participirati u novoj vlasti zavisi od političkog pravca koji budu zacrtali konstituenti. Navodeći da će sve odluke donijeti partijski organi, Mustafić kaže da je za Bošnjačku stranku između ostalog neprihvatljiva potencijalna promjena spoljnopolitičkih ciljeva države:

“Činjenica da je tročlana koalicija potpisala Sporazum govori da se stvari dešavaju u pozitivnom pravcu i da su možda neki od tih subjekata odustali od nekih svojih ranijih programskih ideja, kao što je izlazak Crne Gore iz NATO i nekih drugih pitanja. Bošnjačka stranka ima otvoren pristup prema svim pitanjima, ali o članstvu u Evropskoj Uniji, u NATO i regionalnoj saradnji, mi ne možemo odustati niti praviti kompromise”, ocjenjuje Mustafić dodajući da će se razgovori obaviti kada se steknu uslovi:

“Uslovi se stiču kada neko uputi pisani dokument, a ne samo deklarativnim pozivom o pruženoj ruci, a sa druge strane imate i glasove koji baš ne govore na dobronamjeran način o manjinskim partijama”.

 

 

Pljevaljski imam Samir Kadribašić kaže da je rano za procijene jer je situacija nejasna i unutar tri koalicije, koje su osvojile parlamentarnu većinu, ali i da manjinske partije treba da budu dio svake vlasti:

„Upravo zbog tih nekih stvari koje su ostale iza nas, a koje su još uvijek aktuelne iz ’90-tih godina, kako bi pokušale da obuzdaju strasti koje se još uvijek nijesu smirile. Na koji način će to izvesti, prije svega Bošnjačka stranka ali i dvije albanske koalicije, to je pitanje političke igre. Hoće li zaista biti dio vlasti ja ne znam. Volio bih da budu dio vlasti upravo iz razloga koji sam naveo ali to je na kraju krajeva na njima da odluče“.

Kadribašić za RSE ocjenjuje da je realna i razumljiva strepnja i rezerva manjinskih nacionalnih partija prema politici koju personifikuje, prije svih Demokratskog fronta:

„Prilikom donošenja ovog Zakona o slobodi vjeroispovijesti imali smo otvorene prijetnje od strane poslanika DF koji je na kraju rekao da će upravo Bošnjaci i drugi manjinski narodi biti krivi. Zaista su to bile otvorene prijetnje i pozivi ratnim drugovima iz devedesetih godina. Znamo ko su ti ratni drugovi, znamo gdje su se vodili ratovi, odnosno agresija devedesetih godina i ko su bili njeni učesnici. I zaista je realna i strepnja manjinskih partija“, kazao je Kadribašić.

 

Nezavisni novinar i publicista Mustafa Canka za RSE kaže da su „sve opcije otvorene“.

„Evidentno je da bi neke manjinske stranke ili koalicione liste željele da budu u novoj Vladi. Ali je primjetno takođe, da ne bi voljeli da se tamo samostalno nađu. Mislim da zalijetanje ni njima ne pomaže, a da nova vlast treba ipak da zasluži povjerenje. Neka preuzmu odgovornost, a na početku ima dovoljno prostora da se sarađuje u Skupštini Crne Gore“, smatra Canka.

Eventualno učešće manjinskih partija u budućoj vlasti zavisiće od mnogo faktora i budućih poteza koalicija koje imaju većinu u budućem skupštinskom sazivu:

„Ima tu i strahova i interesa i želja i očekivanja, zavisiće od mnogo faktora. Znači, zavisi od toga kako će se ponašati, što će raditi i kakve će poruke slati. Naravno i od toga kakva će kadrovska rješenja predložiti, prije svega, Demokratski front“, zaključio je Canka.

Konstitutivna sjednica crnogorske Skupštine održati će se 23. septembra kada će biti verifikovani mandati poslanika novog parlamenta.