U Sarajevu obilježena 25. godišnjica masakra na Markalama
Porodice, prijatelji i brojni građani u petak su obilježili 25. godišnjicu drugog masakra na Markalama.
Od granate ispaljene 28. augusta 1995. godine sa položaja snaga pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS) ubijeno je 43 civila na sarajevskoj pijaci Markale, od čega troje djece, dok ih je lakše i teže ranjeno 84.
Damir Malagić jedan je od onih koji su preživjeli masakr kod Tržnice 1995. tada je imao 15 godina.
"Izgubio sam dvojicu drugova. Tu sam radio u ratu, prodavao svijeće. Došla su mi dva druga - Adnan i Dario, pozdravili smo se u Tržnici, ispratio sam ih do vrata. Oni su izašli, ja sam ostao. Obojica su poginula", rekao je novinarima Malagić.
Kako prenosi novinska agencija FENA, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva Fikret Grabovica rekao je tokom obilježavanja godišnjice da ne shvata kako građani BiH nemaju svijest koliko je kultura sjećanja bitna i koliki je njen značaj.
“Osjećam beskrajnu tugu da smo na mjestu gdje je počinjen jedan od najtežih zločina tokom opsade, a posebno sam tužan što je mali broj građana došao na obilježavanje”, rekao je Grabovica.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da se ne smije nikada zaboraviti ono što se dešavalo u BiH, prije svega žrtvama i njihovim porodicama.
Na tom mjestu poginuo je veliki broj građana koji su samo pokušavali da prežive, dodao je Komšić.
"To nisu bili vojnici niti borbene aktivnosti, već masakr građana Sarajeva koji nije bio jedini”, rekao je on.
Komšić smatra da je sada došla nova generacija mladih koji se toga ne sjećaju, ali da ipak Sarajevo ne zaboravlja svoje žrtve, prenosi FENA.
Na Markalama je godinu dana ranije, 5. februara 1994. godine počinjen masakr, kada je, u padu granate ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske na prepunu gradsku pijacu, ubijeno 68 građana Sarajeva, a njih 144 ranjeno.
Godišnjica napada na sarajevsku pijacu Markale
Za zločine počinjene u Sarajevu, koji obuhvataju i granatiranje Markala, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na doživotnu zatvorsku kaznu osudio je Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vojske Republike Srpske, te Dragomira Miloševića na 29 godina.
Kurspahić: Ko je terorisao 'soliterske Srbe'
Za terorisanje i snajperisanje građana Sarajeva, između ostalog, na doživotnu kaznu zatvora pred Haškim tribunalom osuđen je i Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), dok je prvostepenom presudom za iste zločine doživotno presuđen i Ratko Mladić, bivši komandant VRS-a.
Na ovu presudu Mladiću 25. i 26. augusta su iznesene žalbe pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS).
'Kazna doživotnog zatvora jedina zamisliva', obratio se i Ratko Mladić
Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. Tokom te četiri godine ubijeno je 13.952 osobe.