Protest u Beogradu: Zahtevi isti 19 godina posle 5. oktobra
U Beogradu je oko 18 časova počeo 44. građanski protest protiv aktuelne vlasti u Srbiji.
Okupljenima se na početku obratil Valentina Reković, studentkinja Beogradskog univerziteta.
"Polovina ministara u Vladi Srbije ima lažne diplome. Od 4. novembra ministar (finansija) Siniša Mali više neće biti doktor nauka", rekla je Valentina Rekovic, podsetivši vlast da Univerzitet u Beogradu mora da očuva intergritet.
"Vi ste ljudi koji održavaju bunt, vi ste ljudi koji su prava elita, vi ste ljudi kojih se predsednik države Vučić gnusa. Pedeset godina, od 68, mi ovde tražimo slobodu štampe. Kako smo došli do toga? Zaboravili smo da se prljavština mora stalno čistiti. Demokratija se mora negovati. I drugo, neki od naših prijatelja i komšija glasaju za SNS. Treba da ih prihvatimo i damo im podršku da to rade", rekao je okupljenima Oliver Tošković, profesor Univerziteta u Beogradu.
On je pozvao ministra Sinišu Malog da dođe na građanski protest i da se izvini "jer je prepisao svoj doktorat".
Dodao je da se zlo, kako je rekla Hana Arent, krije najčešće u običnim ljudima, koji kažu "da samo rade svoj posao". "To ne sme ovde da se desi", rekao je Tošković.
Studenti poručuju vlastima: 'Ne damo rektorku'
Građani okupljeni na protestu potpisuju deklaraciju o bojkotu predstojećih parlamentarnih izbora.
Ovaj protest održava se na 19. godišnjicu demokratskih promena 5. oktobra 2000. godine kada je posle decenije autoritarne vlasti Slobodana Miloševića, koju su obeležili raspad Jugoslavije, ratovi i ekonomske sankcije Ujedinjenih nacija Srbiji, prodemokratska opozicija došla na vlast.
„Peti oktobar zapamćen je kao datum pobede protiv diktatorskog režima koji se mešao u sve sfere društva, a mi poručujemo da su nove pobede tek počele“, saopštili su organizatori sadašnjih građanskih protesta koji se u Srbji neprekidno održavanju deset meseci.
Kako je najavljeno, protestna kolona će se kretati od platoa ispred Filozofskog fakulteta, ulicama Vase Čarapića, Francuske, Simine, Dečanske, Makedonske, Svetogorske i Takovske, gde je zgrada Radio-televizije Srbije, a završava se na Trgu Republike gde se nakon jednogodišnje rekonstrukcije, zbog katastrofalnih i neuspelih radova, opet izvode popravke zbog čega je Beograd u saobraćajnom kolapsu.
Novi Trg republike: Pločnik, klupe i sadnice
Građanski protesti u Srbiji počeli su u novembru 2018. godine pod parolom 'Stop krvavim košuljama' zbog toga što je grupa ljudi, koju nadležni još nisu procesuirali, u Kruševcu fizički napala opozicionog političara Borka Stefanovića.
Naziv im je promenjen u '1 od 5 miliona' posle izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića "Nek’ vas se skupi i pet miliona, nijedan zahtev neću da ispunim".
Jedan od glavnih zahteva protesta danas je da Radio-televizija Srbije objektivno informiše javnost, što je bio i zahtev uoči “revolucije” 5. oktobra pre 19. godina kada su opozicija i građani formalni javni servis RTS zbog služenja režimu nazivali “TV Bastilja”.
Osim smene direktora i urednika informativnog programa RTS-a, Dragana Bujoševića i Nenada Lj. Stefanovića, građani u protestima zahtevaju i slobodne izbore, bez pritisaka na glasače, paralelnih biračkih spiskova koje, kako tvrde, vodi vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i prisustva osoba u civilu u automobilima bez registracionih tablica koje kontrolišu i zastrašuju glasače, kao na izborima u Lučanima, a pre toga u Boru i drugim gradovima Srbije.
Protest u Beogradu: Ružičasta farba na vratima Javnog servisa
Generalna poruka sa protesta je zahtev za odlazak aktuelne vladajuće garniture u Srbiji zbog porasta nasilja nad neistomišljenicima.
Takođe, uspostavljanje pravne države jedan je od osnovnih zahteva građanskih protesta, odnosno oslobađanje pravosuđa i državnih institucija od direktnog uticaja izvršne vlasti koju predvodi Srpska napredna stranka na čijem je čelu predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Pored toga, kao jedan od zahteva pojedini predstavnici protesta više puta su isticali hitnu ostavku predsednika države Aleksandra Vučića. Najpre, kako su objasnili zbog njegovog protivustavnog delovanja sa te funkcije po raznim osnovama, prvenstveno zbog glavne uloge u pregovorima o statusu Kosova, umesto da o tom pitanju odlučuju Skupština Srbije i Vlada.
Sa protesta je više puta zatraženo od države da otkrije i kazni nalogodavce i izvršioce ubistva političara sa Kosova Olivera Ivanovića koji je iz vatrenog oružja likvidiran u januaru 2018. godine u Severnoj Mitrovici.