Ulazak Hutija u iranski rat pojačava strah od dodatne krize

Jemenski pobunjenici Huti su 28. marta ispalili prve rakete na Izrael od početka rata s Iranom, ali analitičari upozoravaju da veća prijetnja nisu projektili usmjereni na izraelsku teritoriju, već ono što bi ova grupa mogla učiniti globalnim energetskim tržištima.

Učešće Huta, organizacije koju su SAD označile kao terorističku, nosi rizik produženja rata koji je već uključio američke snage, arapske države Zaljeva i Izrael na više frontova.

Njihov ulazak u sukob, nakon gotovo mjesec dana suzdržanosti od početka rata, odmah je izazvao strah od istovremenog poremećaja na dvije najvažnije svjetske pomorske rute. Iran je već praktično zatvorio Hormuški moreuz; Huti su sada signalizirali da bi mogli djelovati i protiv moreuza Bab al-Mandab, kroz koji prolazi oko deset posto svjetske nafte koja se prevozi morem.

BLOG UŽIVO - Posljednje iz Irana i Bliskog istokaAli analitičari kažu da je napad možda bio manje usmjeren na Izrael, a više na Rijad. Michael Horowitz, nezavisni analitičar odbrane sa sjedištem u Izraelu, primijetio je da je vojni portparol Huta iznio konkretne uslove koji bi pokrenuli puni ulazak u rat, među njima i bilo koju zemlju koja aktivno učestvuje u američko-izraelskom ratu protiv Irana.

"Ovo je, po mom mišljenju, indirektna poruka Zaljevu, a posebno Saudijskoj Arabiji, upozoravajući ih da se ne pridružuju ratu protiv Irana, niti da dozvole američkim snagama da koriste više njihovih baza," rekao je Horowitz za Radio Slobodna Evropa.

Mjesec dana kašnjenja u uključivanju Huta, kaže Horowitz, vjerovatno odražava vlastite kalkulacije grupe, a ne iranske smjernice. Huti su možda oklijevali da ugroze tekuće diplomatske napore sa Saudijskom Arabijom koji bi mogli donijeti ekonomske podsticaje, rekao je, dok su izraelski napadi prošle godine na civilne i ekonomske ciljeve u područjima pod kontrolom Huta već pogoršali situaciju na terenu.

Energetski pritisakDanny Citrinowicz, sigurnosni analitičar u Institutu za nacionalne sigurnosne studije sa sjedištem u Tel Avivu, kaže da šira prijetnja leži u iranskoj ekonomskoj kampanji protiv Sjedinjenih Država.

"Iako napade Huta na Izrael ne treba zanemariti, iz perspektive Irana, kao dio šire ekonomske kampanje protiv Sjedinjenih Država, ključno pitanje leži u njihovoj dokazanoj sposobnosti da ugroze ključne rute za transport energije na oba pomorska uska grla," napisao je na X-u.

Horowitz je iznio tri scenarija za potpuni ulazak Huta u sukob: nastavak njihove blokade Crvenog mora slične operacijama tokom rata u Gazi; napade na saudijska energetska postrojenja na Crvenom moru, uključujući luku Yanbu, kopnenu alternativu koja transportuje saudijsku naftu s obale Perzijskog zaljeva do Crvenog mora, zaobilazeći Hormuz u potpunosti; i moguće napade na američku grupu nosača aviona u Arapskom moru, iako je Horowitz rekao da sumnja da bi takvi pokušaji mogli uspjeti.

Istraživačka firma za energetska tržišta HFI Research brojčano je procijenila potencijalnu štetu. Potez Huta prema Bab al-Mandabu doveo bi u rizik dodatnih četiri miliona barela dnevno saudijskog izvoza nafte.

"Neće biti tako loše kao poremećaj u Hormuškom moreuzu zahvaljujući Sueckom kanalu," naveli su, "ali tržište neće mariti."

Citrinowicz kaže da trend ide u jednom smjeru. "Sa svakim danom sukoba, posebno u svjetlu njegovog širenja protiv Irana, vjerovatnoća da se ovaj scenarij ostvari nastavlja rasti. Sve manje je pitanje da li, a sve više kada."