Spomenik četničkom zločincu 'siguran' u crkvi u Beranama
U Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) u selu Gornje Zaostro kod Berana od 8. avgusta stoji bronzani spomenik u prirodnoj veličini četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata.
Spomenik je postavljen bez odobrenja nadležnih, što je izazvalo dvodnevne tenzije između vlasti i mještana, ali i otvorilo pitanja o poštovanju zakona, odgovornosti institucija, pogotovo o ulozi policije.
Spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću umjesto uklanjanja premješten u crkvu kod BeranaI dalje nije poznato ko je naručio, platio i dopremio spomenik u Crnu Goru, niti zašto nadležni nisu reagovali ranije, iako zakon zabranjuje obilježja osobama koje su sarađivale s okupatorima ili propagirale fašizam.
Istoričar Dragutin Papović ocijenio je da je sukob vlasti i SPC "sporazumna farsa" kojom se prikriva dogovor da spomenik ostane u crkvi.
Grupa istaknutih građanskih aktivista je poručila da događaj simbolizuje poraz pravne države pred ekstremizmom.
U brojnim političkim reakcijama upozoreno je da se slavljenjem ratnog zločinca direktno podriva građanski i antifašistički karakter Crne Gore.
Nepoznanica: Kako je uvezen spomenikU Crnoj Gori ne postoji radionica koja bi mogla napraviti spomenik u prirodnoj veličini Pavla Đurišića.
Nije poznato ko je autor, gdje je napravljen, ko je naručio, platio izradu, transport...
Nadležni ćute o tome kada i kako je spomenik uvezen, kao ni da li postoji carinska ili granična evidencija.
Jedini kojeg policija tereti u "slučaju spomenik" i to za nedozvoljeno podizanja je Vujadin Dobrašinović, na čijem je imanju postavljen.
On je sa suprugom i petoro djece ’99. došao sa Kosova. Porodicu je izdržavao od sječe šume i prodaje drva. Bio je osuđen na četiri godine zatvora zbog bespravne sječe šuma.
Hronologija poduhvata u dva danaOtkrivanje spomenika je najavljivano na mrežama, portalima...
U četvrtak, 7. avgusta, spomenik prekriven tkaninom postavljen je na ranije ozidanom postamentu u blizini crkve, gdje je za naredni dan zakazan sabor poštovalaca četničkog pokreta;Ministarstvo kulture šalje inspekciju na lice mjesta;Policija hapsi Vujadina Dobrašinovića, na čijem posjedu je spomenik, podnosi krivičnu prijavu zbog neovlašćenog podizanja spomen-obilježjaOpozicija, nevladine organizacije, predsjednik države, šef diplomatije ... pozivaju na uklanjanje spomenika;Ministarstvo nalaže hitno uklanjanje najkasnije za tri dana;U noći između četvrtka i petka mještani sprečavaju policiju da ukloni spomenik i dogovaraju se da ga sami uklone narednog dana;U petak 8. avgusta u 9 sati mitropolit Metodije drži liturgiju u prisustvu par stotina simpatizera četničkog pokreta;Najavljuje da će spomenik premjestiti u crkvu;Metodije otkriva spomenik. Intonira se himna Srbije. Slijedi šatorska proslava uz četničke pjesme;Oko 14 sati spomenik kranom prebacuju u crkvu;Dio prisutnih napao je fotoreportere Pobjede i Vijesti.Policajci u civilu nisu reagovali, dok uniformisane policije nije bilo na terenu;Sveštenik je odbio da pomogne u smirivanju mase;Popodne policija pokušava da ruši postament, ali joj put blokira funkcioner opštine Podgorica, učesnik skupa.Postament je tokom noći uklonjen, a spomenik ostao u crkvi. Policija je privela više osoba zbog napada na fotoreportere ali je samo jedna zadržana u pritvoru.Zašto spomenik nije zaplijenjen?Pitanje je zašto spomenik nije odmah zaplijenjen, s obzirom na to da Krivični zakonik omogućava oduzimanje predmeta izvršenja krivičnog djela.
Spomenik je predmet krivičnog djela "nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja" za koje Tužilaštvo tereti Dobrašinovića, kojem je zbog toga odredilo pritvor.
Ima li šanse da se sporni spomenik koji je sada izložen u crkvi zaplijeni ?
Prepreku oduzimanju predstavlja Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, potpisan prije tri godine.
U članu 7 tog ugovora piše:
U оbjektima i prоstоrima iz stava 3 ovog člana (objekti SPC) državni organi ne mogu preduzimati bezbjednоsne mjere bez prethodnоg odobrenja nadležnih crkvenih оrgana, osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi.
Ugovor je urađen bez stručne rasprave a potpisali su ga bez najave 2022. tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović i patrijarh SPC-a Porfirije.
Tužilaštva u Beranama i Bijelom Polju formirala su predmete povodom izjava na skupu. To znači da će nakon prikupljanja materijala odlučiti ima li elemenata za pokretanje krivičnog postupka protiv nekog od učesnika, saopšteno je RSE.
Više tužilaštvo u Podgorici je u maju odbacilo kao neosnovanu tužbu podnešenu protiv mitropolita Joanikija i još jednog sveštenika zbog javnog veličanja četničkog pokreta i Pavla Đurišića.
Za mitropolita SPC u Crnoj Gori Joanikija nosilac Hitlerovog odlikovanja je 'veliki junak'Set pitanja o odgovornosti policijeOsim pitanja o "uvozu" spomenika, a o kojem su policija i Agencija za nacionalnu bezbjednost morale biti upoznate, pitanje je zašto policija nije adekvatno obezbijedila skup u Gornjem Zaostru?
Zašto nije bilo uniformisane policije?Zašto policija nije snimala skup?Zašto njeni pripadnici u civilu nijesu spriječili napad na fotoreportere koji je trajao više od sat vremena i u kojem je učestvovalo više osoba?Kako je od bar desetak napadača samo jedan u pritvoru?Do sada postoji samo najava interne provjere policije zbog nereagovanja na napade na novinare, ali njen ishod nije poznat.
A da se u crkvi ne boje sile, pa ni policije, potvrdio je Metodije govoreći u Zaostru:
"Pogotovo ne danas. Sile njihove, koja ni red na ulicama ne može da uvede... To rade mladi ljudi, obučeni u skupa odijela, koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da mogu da rade kako oni hoće i misle."
Radio Slobodna Evropa je upite poslala policiji, carini, Vrhovnom državnom tužilaštvu. Odgovore nismo dobili.
'Prestava u režiji vlasti i SPC'Istoričar Dragutin Papović smatra da je vlast morala znati za nabavku i pripremne radnje, nazivajući konflikt vlasti i SPC sporazumnom farsom:
"Pokazalo se i da je navodna brza reakcija vlasti kojom je naređeno uklanjanje spomenika, samo sporazumna farsa. Jasno je da je postignut dogovor da Crkva Srbije spomenik, nakon otkrivanja, premjesti u crkvu, a da vlast ukloni postolje", rekao je on za Pobjedu.
On navodi da je ova "predstava" još jedan dokaz da u Crnoj Gori ne funkcioniše pravna država, ustavni poredak, a da je vrhovni i nadustavni autoritet Crkva Srbije.
Grupa istaknutih građanskih aktivista ocijenila je aktuelna dešavanja porazom pravne države pred ekstremizmom:
"Simbolika je zastrašujuća–spomenik bez dozvole, četnička ikonografija, ljudi u uniformama i majicama koje veličaju kolaboraciju sa fašizmom. Sve to, pod blagoslovom sveštenstva, uz pasivnost institucija i tišinu odgovornih".
Pozvali su nadležne institucije da hitno reaguju i prekinu normalizaciju ekstremizma kroz kvazi-religiju, mitologiju i pseudopatriotizam.
U Crnoj Gori, kandidatu za priključenje Evropskoj uniji, od avgusta 2020. na vlasti je koalicija partija bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Vlast čine članice bivšeg prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Spajićev Pokret Evropa sad, Demokrate i stranke manjinskih naroda.
Jedan od zagovornika postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću je i aktuelni potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić.