Tužilaštvo BiH tražilo da se Dodiku zabrani obavljanje funkcije predsjednika RS
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu 11. septembra protiv Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića, koji se terete za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.
Optužnica je uslijedila nakon što je Narodna skupština RS 27. juna usvojila dva sporna zakona, koje je po redovnoj zakonodavnoj proceduri Dodik potpisao, te su objavljeni u Službenom glasniku RS.
Radi se o zakonima koji navode da se odluke Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) više neće objavljivati u ovoj publikaciji, a time ni poštovati u tom bh. entitetu, kao i da se u RS više neće primjenjivati odluke Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poništio je u julu antidejtonske zakone koje je usvojila Narodna skupština entiteta Republika Srpska u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH.
Radio-televizija RS prenosi kako je Tužilaštvo BiH u optužnici navelo da je, Dodik potpisujući Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa u Republici Srpskoj, svjesno prekršio odluku visokog predstavnika, iako je bio svjestan da su te odluke u BiH obavezujuće u skladu sa ovlaštenjima koja su mu data Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.
Dodiku je, navodi se u optužnici, "bio cilj da se odluke visokog predstavnika ne primijene i ne provedu, jer je za primjenu tih odluka bilo potrebno uzdržavanje od daljeg zakonadavnog postupanja".
Isti izvor navodi da je Tužilaštvo BiH predložilo za Lukića mjeru zabrane obavljanja direktorske funkcije u Službenom glasniku u narednih deset godina, kao i zabranu obavljanja bilo koje javne funkcije.
Milorad Dodik, predsjednik RS, Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, predsjednik Vlade RS Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović su pod sankcijama SAD zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Optužnica potvrđena nakon dorade
Dodik i Lukić su prve osobe protiv kojih je podignuta optužnica za neizvršavanje odluka visokog predstavnika, po izmjenama Krivičnog zakonika BiH koje je nametnuo Schmidt 1. jula.
Optužnica protiv Dodika i Lukića je podignuta 11. avgusta, te poslata Sudu BiH na potvrđivanje.
Vraćena je državnom Tužilaštvu 18. avgusta na uređenje i dopunu, koje je 24. avgusta Sudu poslalo dopunjenu optužnicu, koja je konačno potvrđena 11. septembra.
Iz Suda BiH su 12. septembra za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazali da nakon što je optužnica potvrđena, obojica mogu uložiti prigovor. Rok za to je 15 dana.
Nakon toga se izjašnjavaju o krivici.
Iz Tužilaštva BiH za RSE je isti dan rečeno da će dopunjena optužnica biti objavljena u naredna dva dana.
U međuvremenu, Dodik je najavio da će se odazvati pozivu Suda Bosne i Hercegovine.
Dodik osporava optužnicu
Milorad Dodik je na konferenciji za novinare u Banjaluci 13. septembra ponovio da RS "odbacuje optužnicu koja je potvrđena protiv njega i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića", ocjenjujući ih "politički motivisanim".
"Od Ustavnog suda Republike Srpske smo tražili da se izjasni oko zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH. Isto tako, zaključili smo da je nekorisno, politički štetno i nepotrebno da se održavaju sastanci sa ambasadama SAD, Velike Britanije, Christianom Schmidtom i predstavnicima OHR-a", kazao je Dodik.
Šta predviđa Krivični zakon?
Zvaničnici RS-a, na čelu s Dodikom, osporavaju legitimitet visokog predstavnika, jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Vijeći sigurnosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su navele da za to nije ni bilo potrebe.
Schmidtove izmjene Krivičnog zakona predviđaju, ako službena ili odgovorna osoba na bilo kojem nivou vlasti, od državnog do lokalnog, ne primjeni ili ne provede odluku visokog predstavnika, odnosno spriječi njeno provođenje, kazne zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Za ovo kazneno djelo, navodi se, biće izrečena zabrana obavljanja dužnosti.
Osim toga, kao pravne posljedice se navodi prestanak zaposlenja, oduzimanje odlikovanja, zabrana sticanja službene dužnosti u bilo kojem organu koji se finansira iz javnih sredstava.
Iste kazne su predviđene za slučaj nepoštivanja i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH, državnog Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava.