Dodik ponovio da neće prihvatiti odluke Schmidta
Dodik je ovo rekao u nedjelju, 2. jula, na obilježavanju 81. godišnjice Bitke na Kozari tokom Drugog svjetskog rata, dan nakon što je Schmidt poništio dvije antidejtonske odluke entitetske skupštine o tome da RS neće poštovati odluke Ustavnog suda BiH i odluke visokog predstavnika.
"Nećemo prihvatiti nijednu odluku koju je on (Christian Schdmit) donio. Ako Tužilaštvo i Sud BiH budu postupali po njegovim odlukama, mi ćemo u RS-u donijeti zakon kojim odbacujemo to tužilaštvo i Sud", rekao je Dodik, proruski lider Srba u BiH i predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata u RS-u (SNSD).
Schmidt je u subotu, 1. jula, zaustavio bilo kakve procese u vezi sa zakonima entitetske skupštine o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH i neobjavljivanju odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS-a, što bi značilo da odluke visokog predstavnika više neće biti priznate kao službeni zakon.
Schmidt je u posljednjem korištenu bonskih ovlasti promijenio i odredbe Krivičnog zakona BiH, proširivši ga tako da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao krivično djelo. Kriminalizirano je i nepoštovanje odluka visokog predstavnika u BiH.
Zvaničnici RS-a na čelu s Dodikom osporavaju legitimitet visokog predstavnika jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su rekle da za to nije ni bilo potrebe.
Dodik je rekao da je riječ o "sinhroniziranom, podlom, osmišljenom napadu na Republiku Srpsku i Srbiju s ciljem da se sruše vlasti u Srpskoj i Srbiji i da se personalizuje krivica u predsjednicima i nosiocima najvažnije političke moći kako bi oslabila narodna volja za borbom, a time i borba za državama".
"U ovom trenutku je sinhronizovan napad na mene kao predsjednika Republike Srpske i Vučića kao predsjednika Srbije", rekao je Dodik, ne pojasnivši zašto su odluke visokog predstavnika na bilo koji način "udar na Srbiju i Vučića", s obzirom na to da su one važeće i primjenjive isključivo na teritoriji BiH.
Dodik je, u još jednom potezu secesionističkih napora, rekao da "zasad ne osporava teritorijalni integritet BiH, ali osporava njen suverenitet, jer je on ugrožen".
Za Dodika je, između ostalog, naročito sporna odluka Ustavnog suda u BiH o nepokretnoj imovini. Posljednja takva odluka je donesena 2. marta 2023., kada je privremeno van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS.
Raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno 2005. godine dok se ne donese zakon na državnom nivou, prema odluci tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Paddyja Ashdowna. S tim se ne slažu u RS-u, gdje tvrde da državna imovina treba pripadati entitetima.
O jedinstvu Srbije i RS-a i 'jačanju linije entiteta'
Dodik je na Kozari rekao i da vjeruje u "jedinstvo Srpske i Srbije, državno i narodno".
"Spremni smo zbog tog jačanja teritorijalnog integriteta Srbije da svoj teritorijalni integritet žrtvujemo i zadržimo u okviru BiH sve dotle dok nam se garantuju dejtonska prava, a onda, kada to više ne bude, onda bismo morali da vodimo politiku ujedinjenja", poručio je Dodik na obilježavanju 81 godine od Bitke na Kozari.
Dodik je istakao da je došlo vrijeme da Srbija i Srpska uspostave jedinstvenu politiku odbrane srpskih nacionalnih i državnih interesa.
On je naveo da će proglasiti važećim zakone koje je Schmidt poništio i krenuti u proceduru o neprihvaćanju nadležnosti Suda BiH, Tužiteljstva BiH i Agencije za istrage i zaštitu na prostoru entiteta RS.
"U tom trenutku ojačaćemo našu entitetsku liniju, šta god to značilo. Mi ne očekujemo da će međunarodni faktor ovdje pokušavati nešto da napravi oružanim putem, ali i ako pokuša mi se tome nećemo suprotstavljati, ovaj narod je to naučio", dodao je Dodik.
Još jednom je naglasio antidejtonsko uvjerenje da će RS jednom biti nezavisna.