USTAVNI SUDAC SELANEC 'Svako tijelo državne vlasti podložno je kritici građana, pa i onoj oštroj ili nepristojnoj'
Nakon što je Udruga hrvatskih sudaca (UHS) u petak izdala priopćenje u kojem žestokim rječnikom kritizira medijske istupe 'pojedinih pravnika, uključujući i profesore pravnih znanosti te profesora „opće prakse“', a u vezi odluke Visokog prekršajnog suda u pogledu pokliča 'Za dom spremni' na početku pjesme 'Bojna Čavoglave' Marka Perkovića Thompsona, danas je reagirao i ustavni sudac Goran Selanec.
Njegovu objavu s Facebooka prenosimo u cijelosti.
U modernim demokracijama temeljna svrha Ustava je spriječit i suzbitii arbitrarnost postupanja državne vlasti. Zaštiti građane pojedince od samovoljnog, kapricioznog, nerazumnog postupanja bilo kojeg tijela državne vlasti.
U osnovi Ustav je kolekcija institucionaliziranih mehanizama koji služe upravo toj svrsi:
- podjela državne vlasti na tri zasebne grane i njihove određene nadležnosti i ovlasti
- načelo kočnica i ravnoteža u odnosima među granama državne
- propisana forma postupaka van koje prestaju ovlasti dane nekom tijelu
- temeljna prava i slobode koje predstavljaju štiti prema pretjeranim postupcima tijela državne vlasti, pa tako i sudske
- načelo razmjernosti koje zabranjuje državi one korake koji nisu opravdani javnim dobrom, nisu sposobne ostvariti to dobro ili nisu nužne da bi se ono zaštitilo
- načelo jednakosti pred zakonom koje traži od tijela državne vlasti da različito nepovoljno postupanje prema pojedincu ili skupini kojim odstupa od ustaljenog ili povoljnijeg postupanja koje pruža nekoj drugoj skupini opravda jako uvjerljivim javnim interesom
- institucije ustavne kategorije (HNB, DSV, Pučka pravobraniteljica) kojima je cilj štititi određena područja od utjecaja svakodnevnih partikularnih političkih interesa i voditi se isključivo objektivnim profesionalnim razlozima u službi javnog dobra
- itd, itd, itd, mehanizama ima previše za pobrojat
No, jedan od temeljnih i najučinkovitijih ustavnih osigurača od arbitrarnog, kapricioznog, samovoljnog postupanja državne vlasti je sloboda izražavanja. Slobodna javna rasprava bez cenzure i ikakvih prijetnji od strane državne vlasti. Svako tijelo državne vlasti podložno je kritici građana, pa i onoj oštroj ili nepristojnoj. Na kritiku građana dužno je reagirat s poštovanjem prema onima čijem dobru služe kao vlast i argumentirano.
To se posebno odnosi na ona tijela državne vlasti koja uživaju ustavni privilegiji nezavisnosti od političkog utjecaja kojem su podložne ostale dvije grane državne vlasti. Za razliku od zakonodavne i izvršne grane sudska vlast nije dužna svake četri godine tražit obnovu povjerenja građana. To ne znači da građanima nije odgovorna. Nitko tko obnaša vlast nema dozvolu postupati arbitrarno i samovoljno čak ako je ta vlast uživa ustavni privilegiji nezavisnosti.
Kod sudske vlasti poštivanje ustavom propisanih ovlasti i postupovnih okvira s jedne strane i kritika javnosti druge strane predstavljaju temeljne oblike demokratske kontrole građana i zaštite od samovolje.