Veterani protiv da most u Karlovcu nosi ime specijalca koji je ubio rezerviste JNA

Gradsko vijeće Karlovca u utorak uveče, 21. rujna, odlučuje o prijedlogu da se most preko rijeke Korane na ulazu u grad nazove po jedinici hrvatske specijalne policije “Gromovi”, na dan kada je pred točno 30 godina jedan pripadnik te jedinice upravo na tom mostu ubio 13 zarobljenih rezervista Jugoslavenske narodne armije (JNA) i za to osuđen za ratni zločin.

Neprihvatljivo i za svaku osudu, tako su u udruzi ratnih veterana VEDRA - Veterani Domovinskog rata i antifašisti - ocijenili odluku da se na dnevni red sjednice Gradskog vijeća Karlovca 21. rujna stavi i odluka o imenovanju mosta na rijeci Korani u predgrađu Karlovca mostom jedinice specijalne policije “Grom”.

Zašto se bune veterani?

Naime, upravo 21. rujna pred 30 godina na tom je mostu pripadnik “Gromova” Mihajlo Hrastov automatskim oružjem ubio 13 zarobljenih rezervista JNA i dvojicu ranio, za što je u dugotrajnom sudskom procesu osuđen za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima na četiri godine zatvora.

“Neshvatljivo mi je da netko može uopće doći na ideju da se nekome tko je ubio zarobljenike i osuđen je za taj ratni zločin, stavlja mural, a još više da se taj most nazove po jedinici čiji je on bio pripadnik. To je za mene osobno i za udrugu veterana i antifašista potpuno neshvatljivo i sramota”, kaže tajnik VEDRA-e Zoran Radman.

Naime, nedavno je na nadvožnjaku na cesti koja vodi do tog mosta naslikan i mural u počast Hrastovu i pored njega hrvatski grb i hrvatska zastava, na kojoj je na mjestu grba nacrtana automatska puška Ultimax, upravo ona kojom je Hrastov pucao po zarobljenim rezervistima.

Ko je u vijeću protiv?

Klub vijećnika oporbenog zeleno-lijevog Možemo u karlovačkom Gradskom vijeću jedini je reagirao na prijedlog o imenovanju mosta, ocijenivši ga kao "nepotrebnu militarizaciju javnog prostora”, a preimenovanje “jeftinom monetom za dokazivanje domoljublja i polarizaciju društva”.

Karlovačka gradska vijećnica Možemo Ana Matan kaže za Radio Slobodna Europa kako, iako ne spore doprinos postrojbe specijalne policije “Grom” u obrani Karlovca, smatraju da nije dobro po njima nazvati ovaj most.

“Takvo će se imenovanje, upravo na dan kada je 1991. godine jedan od pripadnika ‘Gromova’ na tom mostu usmrtio razoružane rezerviste JNA, shvatiti kao prikriveno slavljenje tog, za Karlovac, vrlo traumatičnog ratnog događaja. Cilj našeg političkog djelovanja je okretanje hrvatskog političkog diskursa prema budućnosti koja bi simbolički mogla početi fizičkom obnovom koranskog mosta kojemu ne treba novo ime, ali mu treba rasvjeta, biciklistička staza, širi i sigurniji nogostup za pješake i trkače. Ukratko želimo da koranski most simbolizira život, a ne smrt”, kazala je vijećnica Matan.

Šta kažu lokalne vlasti?

“Ovakav potez šalje jednu izuzetno negativnu poruku, jer nas opet vodi do relativizacije vlastitih zločina, a nema boljeg društva ni pomaka unaprijed ako ne pometemo prvo ispred svojih vrata,” kazao je za RSE nestranački član Odbora za imenovanje ulica karlovačkog Gradskog vijeća Antun Alegro i dodao: “Tek nakon toga možemo krenuti dalje. Zato mislim da – iako se tvrdi da je sve to niz slučajnosti, da je eto slučajnost da se taj most nazove prema ‘Gromovima’ čiji je pripadnik počinio zločin, i iako se tvrdi da je slučajnost da je Gradsko vijeće sazvano baš na tridesetu godišnjicu – prevelika je količina slučajnosti da bi bile slučajne.”

HDZ-ov karlovački gradonačelnik Damir Mandić ocijenio je pak kako je ovo imenovanje, ako ga Gradsko vijeće potvrdi, “završni korak u odavanju poštovanja poginulim i preživjelim braniteljima Karlovca, i tko god u ovom traži neku drugu simboliku, to nije u redu”.

Sjednica Gradskog vijeća Karlovca započela je nešto iza 17 sati, a imenovanje mosta na Korani je posljednja – tridesetičetvrta točka dnevnog reda. Troje oporbenih vijećnika Možemo najavilo je da će glasati protiv imenovanja mosta po postrojbi specijalne policije čiji je član počinio ratni zločin.

Hrastov je u jednom od najduljih sudskih postupaka u Hrvatskoj pravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima, i sada ga država tereti za odštete koje su isplaćene ranjenim rezervistima i obiteljima ubijenih.

Prošle su godine obitelji žrtava i predstavnici Srpskog narodnog vijeća željeli na obljetnicu zločina na mostu zapaliti svijeće, ali su od toga odustali, jer su se ideji usprotivili hrvatski ratni veterani, ali i lokalne vlasti.