Građanski odgoj u Zagrebu prebačen na drugo polugodište

Nakon kritika da je program Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, naslijeđen od administracije pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, manjkav i da ga treba doraditi, u vladajućoj zagrebačkoj koaliciji "Možemo! – Zagreb je naš" socijaldemokrati ne odustaju od njegovog uvođenja.

Ipak ga umjesto od prvog dana školske godine prebacuju na drugi semestar.

“Mi kanimo, slično kao što je pokazala dobra praksa u nekim drugim gradovima, u ovoj školskoj godini uvesti kao pilot, kao izvannastavnu aktivnost građanski odgoj i obrazovanje u nekom odabranom broju škola, i to u drugom polugodištu. U prvom polugodištu namjeravamo sve raspoloživo vrijeme posvetiti cjelovitoj i sveobuhvatnoj pripremi tog projekta”, najavio je gradski zastupnik Možemo! Damir Bakić.

Šta se zamjera programu?

Iako ga je radila stručno povjerenstvo koje je imenovao Bandić, a poslije ga odobrila i državna Agencija za odgoj i obrazovanje, postojećem programu zamjera se da u njemu nema rodne ravnopravnosti, manjine jedva da se spominje, nema riječi o pravobraniteljima i kako im se obratiti i slično.

Aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević imenovat će povjerenstvo koje će raditi na njegovoj doradi.

Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja za Radio Slobodna Europa (RSE) sugerirao je u kojem smjeru bi trebalo razviti program građanskog odgoja i obrazovanja u Zagrebu.

“Recimo da imamo tri točke. Jedna od njih su standardi Vijeća Europe, jer kada govorimo o obrazovanju za ljudska prava pozivamo se na standarde Vijeća Europe. Druga točka su rezultati različitih istraživanja o političkoj pismenosti i znanju, gdje je identificiran nedostatak poznavanja demokratskih procesa i pojmova, kao i neki stavovi koji baš nisu svojstveni ljudskim pravima. A treće su naravno potrebe lokalne zajednice, u ovom slučaju konkretno Zagreba”, pobraja Bajkuša.

Zašto građanski odgoj?

A ambicije s uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja u zagrebačke škole su velike.

“Građanski odgoj i obrazovanje je prostor, instrument i teren gdje naše učenike možemo i trebamo osposobiti za participaciju u svim društvenim tokovima, za to da budu aktivni građani. Dakle, da prije svega prepoznaju i zalažu se za javno dobro, da gradimo solidarnost, uključivost i osjetljivost na društvene probleme, da gradimo svoj vlastiti angažman i spremnost da te društvene probleme prepoznajemo i rješavamo”, kaže Bakić o ciljevima uvođenja tog predmeta.

Kritike nevladinog sektora i desnice

Osim kritika nevladinog sektora o manjkavosti programa odmah su stigle i kritike sa desnice na račun same ideje građanskog odgoja.

“Nije prošlo ni sto dana otkako su na vlasti, a ta lijevo-liberalna agenda je počela djelovati i želi mlađe generacije na jedan način kroz taj građanski odgoj usmjeriti prema jednom totalno drugačijem pogledu nego što je pogled većine hrvatskog naroda”, kazao je novinarima saborski zastupnik i supredsjednik desničarskih Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček.

Bajkuša odgovara da tako može pričati samo netko tko je - protiv demokracije.

“To može smetati samo onima koji nisu za demokratsku Republiku Hrvatsku koja se temelji na vladavini prava, ljudskim pravima i temeljnim demokratskim principima. Republika Hrvatska je Ustavom definirana kao demokratska republika, članak 3 Ustava govori o temeljnim vrednotama ustavnog poretka, i to su neke stvari koje bi sadašnje generacije trebale priopćiti mlađim generacijama – ako žele demokratsku državu. Ako ne žele, onda imamo jedan mali problem”, kaže Bajkuša.

Gdje je već uveden građanski odgoj?

Građanski odgoj i obrazovanje provodi se već u više hrvatskih gradova – Rijeci, Osijeku, Sisku, Čakovcu i drugima, kao i u tri županije - Krapinsko-zagorskoj, Istarskoj i Primorsko goranskoj.

Redovito se radi o gradovima ili županijama u kojima su na vlasti stranke socijaldemokratske ili liberalne orijentacije. Prva je s time započela Rijeka, školske godine 2016/2017 u petim i šestim razredima osnovnih škola kojima je grad osnivač, a potom se projekt širio i na više razrede, na srednje škole, na druge gradove i na druge županije.

Kada se u Rijeci započelo s građanskim odgojem i obrazovanjem, krenulo se eksperimentalno sa 88 učenika u šest škola.

Prije epidemije provodio se u 24 od 25 riječkih škola, a pohađalo ga je nešto manje od 800 učenika. U školskoj godini 2020/2021 ga je zbog otežanih uvjeta pohađalo nešto manje od 500 učenika.