Novac iz dobiti BH-Gasa mogao bi otići Rusima umjesto za gasovod koji podržava SAD

Zbog stanja u kompaniji BH-Gas, jednoj od dvije koje se bave distribucijom prirodnog gasa u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), početkom septembra bi trebala biti održana hitna vanredna sjednica parlamentarnog Odbora za energetiku rudarstvo i industriju.

Potvrdila je ovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) zastupnica u Parlamentu FBiH i članica Odbora, Sanela Klarić.

Kao razlog navodi mnogo nejasnoća, među kojima je ona zašto su vlasti u Federaciji BiH odlučile preći na snabdijevanje gasom iz Turskog toka, prekinule važeći ugovor o dostavi s Mađarskom zbog koje BiH mora platiti 32 miliona eura odštete.

"Nikada nam nije došla pravovremena informacija zbog čega su odlučili da prekinu ugovor s Mađarima i zamijene ga za Turski tok znajući unaprijed da smo se obavezali na naredne dvije godine i da nas očekuju penali od 23 miliona. Oni su se pravdali da će biti jeftiniji gas iz Turskog toka i da će se namiriti iz toga. Ja sam prije dva mjeseca tražila od BH-Gasa da nam pošalju fakture koje oni dobivaju od Energoinvesta i tu se vidi da je gas preko 40 posto skuplji", kaže Klarić.

Federacija BiH je na Turski tok prešla 1. aprila ove godine, čime je zaobišla dosadašnju rutu kojom je gas u zemlju iz Rusije stizao preko Ukrajine i Mađarske.

U drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Republici Srpskoj (RS) isporuka gasa putem Turskog toka počela je 1. januara 2021. godine.

Gasovod Turski tok dio je dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport gasa kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su, pored Turskog toka i Sjeverni tok 1 i 2.

Ruski gas je BiH dobivala preko Ukrajine i Mađarske, odakle se dalje transportovao u Srbiju, a u BiH je ulazio na jedinom ulaznom gasnom terminalu za BiH u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.

Ugovor s Mađarskom u uvozu gasa važio je do 2023. godine, a raskinut je dvije godine prije vremena jer kako se tada tvrdilo iz Energoinvesta, kompanije koja je i uvoznik gasa, Rusija nije BiH ostavila alternativu, te bi da nije prešla na snabdijevanje iz Turskog toka država ostala bez snabdijevanja gasom.

S obzirom na to da je raskinula važeći ugovor FBiH Mađarskoj treba da plati odštetu, zbog čega su iz BH-Gasa kompanije koja vrši transport gasa za potrebe FBiH, podnijeli i krivičnu prijavu protiv odgovornih osoba.

BH-Gas: Turski tok u konačnici skuplji

Pitanje opravdanosti priključenja na Turski tok, ali i mogućih nepravilnosti u tom postupku, u vrh interesovanja u Federaciji BiH došlo je nakon ostavke koju je 19. avgusta podnio Jasmin Salkić, direktor kompanije BH-Gas koja je u vlasništvu Federacije BiH.

"Ne želim biti saučesnik u kriminalnim radnjama pojedinaca, niti provoditi zamisli koje su protivne zakonima i načelima života kojim ja živim", napisao je podnoseći ostavku.

Ostavku je podnio svega nekoliko sati prije nego što će Vlada FBiH izglasati njegovu smjenu.

Pojašnjavajući za RSE Salkić je naveo kako je sve kulminiralo kada je odbio da učestvuje u ilegalnim radnjama koje bi prikrile, kako tvrdi, stvarnu namjeru prodaje državnog interesa, a kroz lobiranje i cijenu gasa koja ide Turskim tokom.

"Radnje i pritisci i zbog 'Turskog toka' i informacije da će biti jeftiniji. Tarife koje se rade i sve ono što narušava zakonitost poslovanja - blokada same firme da se ne donese plan, da se ne mogu izvršiti javne nabavke, da ostavljate vozila bez toga (registracije) i da sutra odgovarate jer neko ne može sutra gasovod da pregleda. Ja ne ne mogu više biti dio te priče", kaže Salkić, koji navodi kako za firmu nisu mogli nabaviti ništa, pa i najosnovnije potrepštine jer se blokirao sistem javnih nabavki.

Navodi i kako je upozoravao nadležne organe, resorno Ministarstvo energije rudarstva i industrije FBiH na čelu s ministrom Nerminom Džindićem, ali da su ministar i premijer FBiH Fadil Novalić na njega vršili pritisak.

Na upit RSE šta je razlog, Salkić je naveo da je to cijena gasa, jer je od njega traženo da prikrije stvarnu cijenu nabavke iz sredstava kompanije, što je, kaže protuzakonito.

"Turski tok koji su rekli da će biti jeftiniji i obećali da će 20 posto biti jeftiniji. Imate fakture koje su dostavljane i koje su po 100 posto skuplje nego ranije. I vi sada trebate trošiti pare, pa vam donesu neku tarifu u kojoj vi ne smijete plaćati amortizaciju nego vam kažu - plaćajte iz sredstava", pojašnjava on.

Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić nije odgovorio na upit RSE da pojasni o čemu se radi.

On je, međutim, nakon sjednice Vlade u četvrtak (19. avgust) na kojoj je, uprkos ostavci, Salkić smijenjen, novinarima u Mostaru saopštio kako je Nadzorni odbor BH-Gasa dostavio Vladi FBiH informaciju o aktivnostima koje se provode u tom preduzeću i neriješenim problema koji se odnose na obavljanje poslova iz njegove nadležnosti, uzrokovanim neblagovremenim Salkićevim djelovanjem.

"S obzirom na to da je Salkiću mandat istekao prije šest mjeseci, a radi kontinuiranog i neometanog poslovanja BH-Gasa predložili smo Vladi FBiH odluku o davanju prethodne saglasnosti za njegovo razrješenje i imenovanje Mihajla Krmpotića za v.d. direktora", rekao je Džindić.

Ko želi da BiH ovisi o ruskom gasu?

Otvorenim pismom za koji kaže da ima karakter javne krivične prijave ministru Džindiću, a koji je dostavljen i RSE, obratio se i bivši direktor BH-Gasa Almir Bečarević koji je i danas uposlenik ove kompanije.

Tvrdi da je analizu, u kojoj se poredi dostava putem starog toka u usporedbi s Turskim tokom, uradio po nalogu ministra Džindića, a u kojoj je navedeno kako je cijena dostave preko Turskog toka skuplja.

"Zadnja cijena po kojoj je gas industrijskim potrošačima fakturisan u mjesecu martu (stari pravac snabdjevanja) iznosila je 260 dolara. U mjesecu julu Energoinvest fakturiše industrijskim potrošačima gas preko 342 dolara", stoji u Bečarevićevom otvorenom pismu.

ZA RSE Bečarević kaže kako je ministra Energoinvest obavijestio o štetnim penalima, ali da je odluka bila da se prihvati nova ruta.

"Sada imamo već prema industriji 30 i nešto posto povećanje cijena će ići dalje i sa prvim kvartalom naredne godine bit će povećanja 50 posto", kaže Bečarević, te dodaje kako je za očekivati i povećanje cijene gasa i za građanstvo.

Problem namirenja razlike, ističe on, je i druge prirode, jer se iz dobiti BH-Gasa treba finansirati nova ruta takozvana Južna interkonekcija koju podržavaju Sjedinjene Američke Države (SAD).

Projekat Južna interkonekcija, vrijedan 196 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura), predviđa izgradnju gasovoda u dužini od 180 kilometara, od čega 160 kilometara prolazi kroz BiH.

Ovaj gasovod trebao bi povezati trenutni transportni gasovod BiH s hrvatskim sistemom gasovoda na potezu Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, s odvojkom za Mostar.

Realizira se u okviru USAID-ovog projekta Asistencije energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini i kompanije BH-Gas.

Na ovaj projekt podsjetila je početkom aprila i Ambasada SAD-a u BiH u odgovoru na upit RSE-a o tome kako komentarišu početak snabdijevanja Federacije BiH gasom putem Turskog toka. Naveli su kako zemlje koje teže članstvu u Evropskoj uniji (EU) poput BiH moraju "da usklade svoje energetske politike s politikama EU".

"Pozdravljamo napore Evropske unije i Energetske zajednice na identificiranju ključnih regionalnih energetskih infrastrukturnih projekata i apelujemo da se nastavi suradnja na realizaciji tih projekata, posebno cjevovoda prirodnog plina Južna interkonekcija koji bi povezao BiH s plinskom mrežom kroz Hrvatsku", navedno je tada za RSE.

Ako se novac namijenjen za Južnu interkonekciju iskoristi za druge svrhe, Bečarević ističe da bi to značilo da se pristaje na ovisnost o ruskom gasu.

"To znači da ste direktno lagali na sastanku na kome su bili predstavnici američke ambasade i USAID-a gdje je ministar rekao da će podržati Južnu interkonekciju i da BH-Gas nema razloga da ne ide u taj projekat. Ako je to tako, a hoće da uzmu novac od čega će se graditi to? Ovdje se radi da se ubije projekat Južne interkonekcije i da se ostane na ruskom gasu", tvrdi Bečarević.

Iz Sarajevogasa, kompanije koja u glavnom gradu BiH distribuira gas krajnjim korisnicima, te vrši naplatu za RSE su potvrdili kako od 1. januara ove godine nije bilo povećanja cijena gasa, ni za jednu kategoriju potrošača.

Kažu kako su u razgovoru s Energoinvestom s kojim imaju ugovor o direktnoj nabavci dobili potvrdu da je cijena gasa zaista povećana na tržištu za 28 posto, ali da zbog izostanka marže BH-Gasa jer isporučuju direktno nije bilo potrebe za povećanjem.