Strah od povratka talibanske vladavine u Afganistanu

Jasno je da talibani svijetu žele da se prikažu u blažem svjetlu, ali sve su češći izvještaji da se u nekim dijelovima Afganistana ponašaju mnogo strože, piše BBC, dodajući da razlika u pristupu može da zavisi od stavova lokalnih komandanata.

Zbog izvještaja o vansudskim ubistvima iz osvete i drugim kršenjima ljudskih prava u nekim od provincija koje su zauzeli, zapadni zvaničnici su upozorili talibane da rizikuju da pretvore zemlju u državu pariju ako je silom zauzmu.

Ono što mnogi najbliže povezuju s prethodnom vladavinom talibana, u periodu od 1996. do 2001. godine, su brutalne kazne izrečene prema njihovom tumačenju šerijatskog zakona. Talibani su tada držali vlast na više od tri četvrtine teritorije Afganistana.

Dramatični uspjesi talibana od početka povlačenja stranih snaga 1. maja, probudili su strahove da bi krhka i duboko podijeljena afganistanska vlada zajedno sa oslabljenim snagama sigurnosti mogla vrlo brzo biti poražena.

U južnoj provinciji Helmand militanti su u julu objesili dva čovjeka pod optužbama da su kidnapovali dijete, kazna je opravdana time što je rečeno da im je suđeno.

Kako piše BBC, dok se mnogi plaše talibanskog provođenja pravde za druge je to mogućnost bržeg rješavanja slučajeva u odnosu na ozloglašeni i korumpirani vladin sistem.

Talibanski sudija, Hadži Badruddin, kaže da za četiri mjeseca koliko je na funkciji nije izdao fizičku kaznu, te naglašava da grupa ima sistem žalbenih sudova za preispitivanje ozbiljnih presuda.

Ali brani i najstrože kazne. "Prema našem šerijatu je jasno, za one koji imaju polne odnose prije braka, bilo da se radi o djevojci ili momku, kazna je javno bičevanje sa 100 udaraca bičem."

"Ali za svakoga ko je oženjen, kamenovanje do smrti... Za one koji kradu: ako se to dokaže, onda mu treba odsjeći ruku."

On odbacuje kritiku takvih kazni kao nespojivih sa savremenim svijetom. "Ljudima se otimaju djeca. Je li to bolje? Ili je bolje da se jednoj osobi odsječe ruka i unese stabilnost u zajednicu?", rekao je talibanski sudija za BBC.

Predviđa se da će u mjesecima koji dolaze vjerovatno doći do dugotrajnog i sve smrtonosnijeg nasilja dok se talibani i vlada u Kabulu bore za kontrolu nad Afganistanom.

Da li je pobjeda talibana 'neizbježna'?

Kako za Radio Slobodna Evropa kažu posmatrači sukoba, teritorijalni dobici talibana ne moraju da znače i njihovu konačnu pobjedu.

"Ako i kada se antitalibanske snage ujedine, konačna pobjeda talibana nije neizbježna", kaže Davud Moradian, direktor afganistanskog Instituta za strateške studije lociranom u Kabulu.

Afganistanski lideri nisu uspjeli da uspostave ozbiljan i koherentan otpor talibanima, što je neuspjeh koji se pripisiuje podjelama unutrašnje politike u zemlji.

Predsjednik Ašraf Gani, tehnokrata koji se obrazovao na Zapadu na vlast od 2014., proveo je godine zaobilazeći ključne posrednike moći u zemlji, od kojih su mnogi moćni bivši vojni lideri, koji sa sumnjama i ogorčenjem gledaju na Kabul.

"Naš imperijalni predsjednički sistem, u kombinaciji s autoritarnim karakterom Ašrafa Ganija, bio je velika prepreka", kaže Moradian, misleći na izrazito centralizovani predsjednički sistem u Afganistanu.

Kabul je pozvao na stvaranje provladinih milicija kao bedema naspram talibanskih milicija. Ali mnoge od labavih civilnih milicija, pod zajedničkim imenom Narodne ustaničke snage, odane su moćnim bivšim vojnim vođama koji drže značajan udio u vlasti u provincijama.

Mnoge vođe milicija su se žalile kako još nisu primile pomoć u naoružanju i druge zalihe iz Kabula.

Gani se sastao s nekim od regionalnih vođa 9. avgusta kako bi se "ubrzali napori za mobilizaciju, opremanje i jačanje" Narodnih ustaničkih snaga, saopšteno je iz kabineta predsjednika.

U rijetkom primjeru uspješne saradnje, civilna milicija koju vodi bivši komandant Ismail Kan pomogla je vladinim snagama da u prvoj sedmici avgusta uspješno odbiju višestruki napad talibana na zapadni grad Herat, treći po veličini u Afganistanu.

"Herat pruža mogućnost za napredovanje u osporavanju i usporavanju talibanske ofanzive", kaže Moradian.

Zadnji dan pregovora uz nastavak talibanske ofanzive

Na treći i zadnji dan pregovora između talibana i kabulske vlade u Dohi u Kataru nastavlja se ofanziva talibana. Militanti su, 12. avgusta preuzeli kontrolu nad gradom Gazni, udaljenom 150 kilometara od Kabula, izjavili su tamošnji zvaničnici.

Talibani zauzeli grad Gazni, 150 kilometara od Kabula

Zvaničnik SAD upozorava da bi Kabul mogao pasti za 90 dana

SAD: Na Afganistancima je da brane zemlju od talibana

U rukama talibana sada je 10 od ukupno 34 provincijska glavna grada.

Izaslanici Sjedinjenih Država, Kine, Rusije i Pakistana sastali su se 12. avgusta u Dohi s pregovaračima talibana i afganistanske vlade u posljednjem pokušaju da pronađu rješenje sukoba koji se sve više razbuktava.

Pored grada Ganzija koji je najbliži Kabulu, glavnom gradu Afganistana, talibani su 12. avgusta, takođe zauzeli sjedište policije u Laškar Gahu, glavnom gradu južne provincije Helmand.

U Laškar Gahu, gradu od 200.000 stanovnika - jednom od najvećih u Afganistanu - opkoljene vladine snage borile su se da spriječe jednodnevni udar militanata.

Predsjednik Ašraf Gani, pokušava da organizuje protivofanzivu oslanjajući se najviše na specijalne snage svoje zemlje i američke vazdušne snage.

Ofanziva talibana je od 1. maja dobila na zamahu širom Afganistana, kada su Sjedinjene Države i njihovi saveznici službeno započeli povlačenje koje bi trebalo biti završeno do kraja avgusta.

Jedan viši zvaničnik talibana, kako prenosi BBC, je rekao da je fokus njihove ofanzive na sjeveru Afganistana proračunat – ne samo zato što je ta regija tradicionalno bila protiv talibanske vladavine, već i zato što je raznolika. Naime, uprkos tome što ključnim liderstvom talibana dominiraju članove paštunske zajednice, zvaničnik je rekao da su htjeli da naglase uključivanje i drugih etničkih zajednica.

Talibani su 11. avgusta zauzeli aerodrom Kunduz kada se većina tamošnjih vladinih snaga predala, dok su se drugi povukli u okrug Aliabad u Kunduzu, rekli su izvori za Radio Azadi Radija Slobodna Evropa pod uslovom da ostanu anonimni.

Glasnogovornik talibana Zabihullah Mudžahid napisao je na Twitteru da je militantna grupa preuzela kontrolu nad aerodromom, a objavio je i video koji navodno prikazuje vladine vojnike koji prelaze na stranu militanata. Talibani su takođe zauzeli zatvor u strateškom sjevernom gradu, kako tvrdi glasnogovornik talibana Mudžahid.

Portparol ministarstva odbrane afganistanske vlade na Twitteru je napisao da je general Hibatullah Alizai imenovan na mjesto generala Valija Ahmadžaija kao glavnokomandujući prema odluci predsjednika Ganija.

Međunarodni faktori u procesu i međusobne optužbe talibana i vlade iz Kabula

Afganistansku delegaciju u Dohi predvodi Abdullah Abdullah, šef vladinog savjeta za pomirenje koji je tražio da talibani momentalno prekinu sa napadima na gradove i počnu učešće u dijalogu kojim bi se iznašlo političko rješenje, rekao je 11. avgusta Hamid Tahzib, portparol zamjenika afganistanskog ministra spoljnih poslova.

Dan prije, Abdullah je rekao da talibani posljednjih mjeseci nisu ozbiljno shvatali mirovne pregovore i da nije postignut napredak.

Glasnogovornik State Departmenta Ned Price takođe se požalio na "bolno spor" tempo razgovora, istakavši da su posebni predstavnik za Afganistan Sjedinjenih Država Zalmaj Kalilzad i njegove ruske, kineske i pakistanske kolege kao i zvaničnici drugih zemalja i međunarodnih organizacija započeli razgovore 10. avgusta.

Talibani su se obvezali na razgovore o mirovnom sporazumu unutar Afganistana koji su doveli do "trajnog i sveobuhvatnog primirja", rekao je Price na brifingu 11. avgusta, pozivajući se na sporazum između Washingtona i militanata postignut u februaru prošle godine.

"Ali sve ukazuje na to da talibani umjesto toga teže pobjedi na bojnom polju", rekao je Price.

Ranije 11. avgusta delegacija predvođena mulom Abdul Gani Baradar, suosnivačem militantne grupe, sastala se s ruskim izaslanikom na razgovorima Zamirom Kabulovim kako bi razgovarali o trenutnoj situaciji u zemlji i mirovnim pregovorima.

Mohammad Naim, glasnogovornik političkog krila talibana u Kataru, rekao je za Radio Azadi Radija Slobodna Evropa drugog dana sastanka da vlada nije predana pregovorima i da nije zainteresovana za mir te da bi stoga međunarodna zajednica trebala izvršiti pritisak na kabulsku administraciju.

Pakistanski ministar vanjskih poslova Šah Mahmood Kureši rekao je novinarima u Islamabadu 11. avgusta da će, uprkos talibanskim osvajanjima u Afganistanu, Pakistan nastaviti s mirovnim naporima. Afganistanska vlada već dugo optužuje Pakistan za pružanje utočišta i podrške talibanima.