Smjena svih direktora crnogorskih škola iz vremena DPS-a
Najavljena smjena direktora i pomoćnika direktora u crnogorskim školama pokazuje da su ciljevi današnje vlasti isti kao i njihovih prethodnika, kaže Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje, za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Po njenom uvjerenju radi se o želji vlasti da "kroz kadriranje u obrazovnom sistemu jača svoje partijske, ideološke i vezane strukture".
Skupština Crne Gore usvojila krajem maja glasovima vladajuće većine izmjene Zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim će, kako je najavljeno, biti legalizovana smjena više oko 500 direktora i pomoćnika direktora crnogorskih škola i vrtića, izabranih u vrijeme prethodne vlasti, Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako je ministarka prosvjete objasnila smjene?
Pravdajući ovu namjeru ministarka prosvjete Vesna Bratić rekla je da je dio direktora "zloupotrijebio obrazovne ustanove u političke svrhe".
"Imenovanja novih direktora javnih ustanova obaviće se bez izuzetka, bez partijske knjižice u konkursnoj dokumentaciji", poručila je Bratić u crnogorskom parlamentu.
Na upit RSE upućen resoru Vesne Bratić da pojasne najavljene smjene nijesmo dobili odgovore jer su nadležni, kako je rečeno RSE, na službenom putu.
Bratić je na čelo Ministarstva došla 4. decembra, izborom nove Vlade premijera Zdravka Krivokapića, koju su izglasali prosrpski Demokratski front (DF), Demokrate, i Građanski pokret URA , nakon pobjede na izborima 30. avgusta 2020. godine.
Dok su bili u opoziciji, oni su optuživali tadašnju vlast DPS-a za partijsko zapošljavanje u svim segmentima, uključujući i prosvjetu.
Direktori donirali DPS-u
Poslanik Momo Koprivica iz vladajućih Demokrata podsjetio je da su direktori škola u Nikšiću donirali novac bivšoj vladajućoj partiji.
"Tu leži tajna zašto su ti direktori i po više decenija bili na rukovodećim pozicijama. Ako se pogleda izvještaj koji je predat Agenciji za sprečavanje korupcije, može se vidjeti da je od 2016. do 2018. čak 13 direktora nikšićkih škola doniralo oko 5.600 eura DPS-u", istakao je potpredsjednik Demokrata.
U Centra za građansko obrazovanje ukazuju da je aktuelna vlast dok je bila opozicija imala jedinstven stav da ministar ne treba da bira i razrješava direktore. Međutim, ta su obećanje izgleda vrijedila samo dok su bili u opoziciji kaže Kaluđerović.
"Oni koji su do juče dok su bili opozicija bili saglasni sa našim stavom da izbor direktora škola treba izmjestiti iz okvira diskrecionog odlučivanja ministra i decentralizovati ga sad su digli ruku za još gore norme koje uključuju i reizbor direktora što mora svakog asocirati i na revanšizam", tvrdi Kaluđerović.
Opozicija optužuje vlast za politički revanšizam
Dio opozicije je oštro reagovao na izmjene zakona koje će omogućiti smjenu direktorskog kadra optužujući vlast za politički revanšizam.
Bivši ministar prosvjete Damir Šehović nije odgovarao na pozive RSE da prokomentariše najavljene smjene ali i tvrdnje da je tokom vladavine prethodne vlasti partijska pripadnost vladajućoj koaliciji bila uslov za rukovodeću poziciju u školi.
Ranije je Šehović koji je poslanik opozicionih Socijaldemokrata kazao da je na sceni politički progon, a ne unapređenje izbora direktora škola.
"Ovo je neviđena čistka direktora i pomoćnika direktora. Ovaj zakon se usvaja da bi se smijenili svi direktori škola. Niko se na ovako brutalan način nije obračunavao sa toliko ljudi", kazao je Šehović 11. maja na skupštinskom Odboru za prosvjetu.
Šehović smatra da ovakav pristup daje legitimitet i nekoj budućoj vlasti da radi isto, odnosno, kako je rekao "da smijeni one koje ste vi doveli na ovakav način".
Da je u pitanju politički revanšizam, smatra i Draginja Vuksanović Stanković iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) koja kaže da nova vlast radi sve ono što je zamjerala DPS-u uz dodatno, kako je rekla, gaženje zakona.
Upozoravajući na moguću manipulaciju djecom iz političkih razloga kroz obrazovni proces Vuksanović Stanković je kritikovala ministarku Bratić zbog njenog odnosa prema državi.
"Šta očekivati od ove ministarke prosvjete koja ne priznaje crnogorsku državu, naciju, jezik… Ona treba da nam vrši izbore direktora škola?", riječi su Stankovićke.
Ministarka Vesna Bratić je kazala je da su optužbe opozicije bez "ikakvog utemeljena" i naglasila da za direktore koje je prošla vlast postavila po partijskoj liniji nema mjesta u školama.
"Oni koji nijesu imali kad od vođenja svakakvih partijskih spiskova i evidencija – a koji su na taj način doprinosili haotičnom stanju obrazovanja i vaspitanja u tim ustanovama, te takvim djelovanjem, ponižavali profesiju prosvjetnog radnika, ne bi trebalo da čekaju da osjete silu ovog zakona, već bi im možda najpametnije bilo da sami podnesu ostavke", rekla je Bratić.
Kako će primjena zakona izgledati u praksi?
Na osnovu Zakona, direktori koji su u prvom mandatu mogu ostati u matičnoj školi na drugoj radnoj poziciji, nastavnika ili profesora. Ostali, kojima je to drugi, treći ili čak četvrti mandat, ostaju bez posla uz mogućnost da dio njih bude tehnološki višak, u kom slučaju bi imali pravo na otpremninu.
Direktorica Osnovne škole "Pavle Rovinski" iz Podgorice Dijana Laković kazala je za RSE da će ponovo konkurisati na mjesto direktora jer je na toj poziciji tek dvije godine a mandat traje četiri.
"Očekujem da direktori koji su u prvom mandatu mogu da se vrate i da konkurišu, a za direktore koji su u drugom mandatu očekujem dodatne informacije da li i oni mogu da konkurišu. Vjerujem da ćemo mi tek dobiti neka konkretna uputstva", kazala je Laković.
Ona kaže da Zakon predviđa da će izbor biti zasnovan na radnoj biografiji i profesionalnim referencama.
"Hoće li to biti tako ili neće možemo da nagađamo", navodi Laković.
Direktorka gimnazije iz Podgorice optužuje
Direktorica podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" Zoja Bojanić Lalović smatra da smjena direktorskog kadra, bez utvrđivanja kvaliteta rada, predstavlja kršenje svih profesionalnih i etičkih normi.
"Kakva se poruka šalje mladim ljudima? Vrlo jasna. Ma kako se trudili i bili uspješni, koliko god radili za javni interes, politička orijentacija biće jedina presudna stavka", ističe za RSE Bojanić Lalović.
Ona smatra da će novim zakonskim rješenjem biti narušena harmoničnost u, kako je rekla, najosjetljivijoj zoni od društvenog interesa – obrazovanju.
"Stvari se pomjeraju nažalost u lošem pravcu tako što se narušava ne samo integritet prosvjetnih radnika već društva u cjelini", kaže Bojanić Lalović.
Promjena prakse da ministar bira i razrješava direktore bio bi prvi korak ka neophodnoj depolitizaciji i decentralizaciji obrazovnog sistema, kažu u CGO koji su predlagali da školski odbori imenuju direktore, što je odbijeno. Stoga, smatra Kaluđerović, na sceni će biti političko kadriranje i zapošljavanje.
"Ovdje je riječ o oko 250 direktora i, ako je pretpostavka da se izbor vrši makar između dva ili tri kandidata, znači da bi ministarka morala lično i dobro poznavati profesionalne refence makar 500 odnosno 750 ljudi, plus se na to dodaju direktori za druge vaspitne ustanove itd", kaže Kaluđerović.
Kada će biti izabrani novi direktori?
Kluđerović tvrdi da je "svima jasno da ministarka, kao ni prethodni ministri, ovdje neće odlučivati kroz sistem koji će biti kompetitivan i zasnovan na zaslugama već na drugim i nama neprihvatljivim osnovama, poput političkih".
Zakonom se predviđa da se u roku od 30 dana izaberu novi direktori osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova.
Kaluđerović je mišljenja da će ovakvo zakonsko rješenje izazvati probleme u praksi.
"To otprilike znači da već 5. jula moramo imati imenovane direktore, a hoće li se ispoštovati zakonski rokovi trajanja oglasa, mišljenja nastavničkog vijeća koje se čeka 15 dana i eventualnih žalbenih postupaka? Niko nije vodio računa o ovim rokovima kada se Zakon donosio, pa ćemo se suočiti sa problemima u praksi, moguće i sa sudskim sporovima", ocjenjuje Kaluđerović.
Predsjednik Gradskog sindikta prosvjete Podgorice Slobodan Savović potvrdio je za RSE da je održan sastanak sa predstavnicima ministarstva prosvjete na temu najavljenih smjena direktora ne želeći da govori o detaljima.
"Nas kao Sindikat zanima ko će da plati troškove primjene zakona u dijelu isplate po osnovu tehnoloških viškova koji će biti evidentni smjenom tih direktora, jer to sve ide iz budžeta prosvjete", kaže Savović.
Ministarstvo će se osim direktorima baviti i nastavnicima
Pored najavljene smjene direktorskog kadra, ministarka Bratić je najavila da će za transformaciju ugovora za nastavnike sa određenog na neodređeno vrijeme biti potrebna saglasnost Ministarstva "shodno pozitivnim zakonskim propisima".
Da je ovakvo obavještenje stiglo školama, potvrdio je za RSE Savović ne želeći da komentariše taj potez Ministarstva.
Ipak, Savović objašnjava da je u nadležnosti direktora škola, a ne Ministarstva da odlučuju o transformaciji ugovora jer direktori imaju uvid u personalnu dokumentaciju za pojedinačne slučajeve.
Prethodno je na najavu Ministarstva prosvjete reagovalo Udruženje nastavnika društvene grupe predmeta, poručujući da Ministarstvo nema ovlašćenja da se pita i odlučuje o tome hoće li ugovori zaposlenih na određeno, ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, biti preinačeni u stalno zaposlenje.
U Crnoj Gori se, prema zvaničnim podacima, nalaze: 162 državne osnovne škole, 50 srednjih škola i 21 predškolska ustanova, 13 muzičkih škola, dva obrazovna centra, tri resursna centra, deset učeničkih i studentskih domova i četiri internata.
Postoji i 117 organizatora obrazovanja odraslih.