Slanje crnogorskih vojnika na Kosovo zaustavila korona ili Demokratski front?

Odustajanje od slanja pješadijskog voda Vojske Crne Gore u misiju na Kosovu nije dobro za ugled Crne Gore kao članice NATO, ocijenio je bivši ministar odbrane Predrag Bošković rekavši da Crna Gora time pokazuje da zbog unutrašnjih političkih prilika nije sposobna da poštuje međunarodno preuzete obaveze.

Vojska Crne Gore ove godine neće slati pješadijski vod u misiju KFOR-a na Kosovu, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu odbrane.

“Zbog situacije izazvane korona virusom i restrikcijama u budžetu, Vojska Crne Gore u 2021. godini ne planira aktivnosti po pitanju zajedničkih priprema, obuke ili angažovanja pješadijskog voda u misiji KFOR na Kosovu”, navedeno je u odgovoru ministarstva na upit RSE zašto se odustalo od slanja crnogorskih vojnika u misiju KFOR a.

Ovoj odluci prethodilo je otvoreno upozorenje ministarki odbrane Oliveri Injac i premijeru Zdravku Krivokapiću od strane najjače partije vladajuće većine, proruskog Demokratskog fronta (DF) da će ih pozvati na odgovornost ukoliko pošalju vojnike na Kosovo.

Crna Gora je juna 2017. postala članica NATO a godinu kasnije članica KFOR-a, najduže NATO misije. U toj misiji na Kosovu trenutno učestvuju dvojica crnogorskih članova, jedan oficir Vojske i civilni predstavnik Ministarstva odbrane.

Crna Gora ušla je u NATO I KFOR u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista predsjednika Mila Đukanovića koja je u avgustu prošle godine izgubila na izborima. Vlast su osvojili liste Demokratski front, koji je jasne anti NATO orjentacije, Demokrate i građanski pokret URA.

One su izabrale Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem koji je kao nestranačka ličnost na izborima predvodio listu Demokratskog fronta i još nekoliko manjih partija.

DPS: Vlada talac Demokratskog fronta

Bivši ministar odbrane i funkcioner opozicione Demokratske partije socijalista Predrag Bošković za RSE kaže da je odluka aktuelne Vlade da ne pošalje vojnike u misiju KFOR na Kosovu još jedna potvrda da je Vlada talac retrogradne politike DF koja ne baštini ključne vrijednosti na kojima počiva evropska i evroatlantska Crna Gora.

“Zabrinjavajuće je što vladajuća većina na to, pristaje za rad pukog preživljavanja ove nesposobne i po Crnu Goru pogubne Vlade iako su početkom septembra potpisali papir u kojem su se obavezali da će poštovati međunarodno preuzete obaveze naše zemlje”, kaže Bošković, dodajući da se na taj način urušava kredibilitet Crne Gore kod NATO partnera.

Tadašnji nosilac liste a sada premijer Zdravko Krivokapić zajedno sa liderima Demokrata i URE, odmah nakon izbora, u septembru, potpisao je principe na kojima će počivati buduća vlast. Među njima su i saradnja sa NATO, nastavak integracija u Evropsku uniju (EU), neupitnost priznanja Kosova.

Bivši poslanik i aktivista Organizacije Kod Srđan Perić kaže da su lideri pobjedničkih lista tada izašli sa principima ali da evidentno nijesu imali punu podršku svih članica nove vlasti. Zato, kako ističe Perić ne treba da čudi što Vlada trpi ucjene DF u vezi sa slanjem vojnika u misiju NATO na Kosovu:

“Oni su se tada obavezali da će sprovoditi sve preuzete međunarodne obaveze a to da li je nekome određena tema bolna ili ne, trebalo je tada jasno precizirati i dogovoriti. Kada dogovor na početku nije jasno postavljen tada se otvara polje da svako malo imamo situaciju u kojoj će jedan od subjekata ucjenjivati ostale u smislu ovo sada hoću glasati a ovo neću”, ističe Perić.

DF prijetio interpelacijom ako vojnici odu na Kosovo

Upućivanje crnogorskih vojnika u misiju na Kosovo bila je tema debate i na sjednici Odbora za bezbjednost 7. maja, kada se raspravljalo o vojnom budžetu za 2021. godinu.

Milan Knežević iz vladajućeg Demokratskog fronta, inače predsjednik Odbora, najavio je da će glasati protiv eventualne odluke o slanju pješadijskog voda na Kosovo.

"Svaki put ću glasati protiv slanja naših vojnika na Kosovu i Metohiju, jer je to sastavni dio Republike Srbije. Bez obzira što pokrivam ovu poziciju zastupaću stavove koje sam zastupao i ranije", kazao je Knežević, koji je učešće crnogorskih vojnika u misiji na Kosovu nazvao “najvećom sramotom Vojske Crne Gore od njenog nastanka”.

Knežević je ministarki Injac poručio da će se ona i premijer Zdravko Krivokapić, u slučaju da donesu odluku o slanju vojnika na Kosovo, suočiti se interpelacijom koju će podnijeti ta koalicija.

“Jer smo glasove 30. avgusta dobili na jasnim ideološkim izbornim pozicijama, koje štite duhovni, istorijski, nacionalni identitet srpskog i crnogorskog naroda i veze između CG i Srbije“, naveo je Knežević.

Govoreći o slanju crnogorskih vojnika u KFOR misiju na Kosovo, na istoj sjednici Odbora za bezbjednost, ministarka odbrane Olivera Injac kazala je da je “zatekla taj prijedlog (o slanju vojnika) stupanjem na dužnost”.

Iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) su tražili da se Injac jasno odredi o slanju crnogorskih vojnika u mirovnu misiju na Kosovu.

"Šta je vaš stav? Ako nemate mišljenje recite da nemate mišljenje. Vi ste ministar odbrane i molim da saopštite svoj stav”, rekao je Raško Konjević iz SDP-a.

Ministarka Injac, međutim, nije odgovorila na ovo pitanje.

Politika Ministarstva odbrane u odnosima sa Kosovom je i do sada bila povod za kontinuirane napade i prozivke DF na račun ministarke Olivere Injac, uključujući i njen sastanak 11. maja sa ministrom odbrane Republike Kosovo Armendom Mehajem.

 

Šta će NATO reći?

Odustajanje od slanja pješadijskog voda Vojske Crne Gore u misiju na Kosovu nije dobro za ugled Crne Gore kao članice NATO, kaže bivši ministar odbrane Predrag Bošković iz DPS.

“Kako će NATO reagovati vidjećemo, možda i tokom predstojećeg susreta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga”, navodi Bošković. Đukanović i Stoltenberg srešće se 18.maja u Briselu.

Srđan Perić iz Organizacije Kod kaže da je za očekivati da država i vlast poštuju ono što su potpisali kao partneri i na šta su se obavezali.

“Ovo će svakako u Briselu biti registrovano kao neka vrsta neodlučnosti u novoj parlamentarnoj većini , iako se Vladi do sada zaista ne bi moglo spočitati neko radikalno kršenje spoljnjih politika države. Mi imamo obaveze iz članstva u NATO i ozbiljna država i ozbiljan sistem treba da ispunjava te obaveze”, ističe Perić.

Interpelacija kojom je ministarki odbrane i premijeru zaprijetio Demokratski front je mehanizam koji se pokreće u parlamentu radi ocjene neke Vladine politike i njome se traži da predstavnici izvršne vlasti obrazlože i opravdaju donošenje pojedinih odluka.

Interpelacija u konačnom može dovesti do glasanja o povjerenju Vladi.