Slovenija dovela policajce iz trećih zemalja na granicu s Hrvatskom

I dalje nema službenih hrvatskih reakcija na pridruživanje policajaca iz Estonije, Litve i Poljske slovenskoj policiji u čuvanju slovenske granice prema Hrvatskoj.

Do objavljivanja ovog teksta Radio Slobodna Europa (RSE) nije dobio odgovor na upit hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova da komentira ovaj postupak slovenskih vlasti, kao i da kaže je li zamijećen pojačani pritisak neregularnih migranata na hrvatske granice u posljednje vrijeme.

Ukupno 21 policajac iz Estonije, Litve i Poljske patrolira od ponedjeljka (10. svibnja) zajedno sa slovenskim kolegama na sektoru granice koji pokriva policijska uprava Novo Mesto, kako bi  - prema izjavi slovenskih vlasti - zaštitili šengenski prostor od ulaska neregularnih migranata.   

Koju poruku šalje Ljubljana?

Za novinara “Večernjeg lista” i dobrog poznavatelja hrvatsko-slovenskih odnosa Denisa Romca ovo je jedna, namjerno ili ne, višeznačna poruka slovenske strane.

“Temeljna poruka koju Slovenci žele ovime poslati jest da Hrvatska nije u stanju zaštititi vanjske granice Europske unije. To je indirektna poruka ovog poteza. Ali je sa druge strane zanimljivo što Slovenija istodobno šalje poruku da sama nije u stanju  zaštititi šegrensku granicu, što je zapravo  nevjerojatno iz slovenske pozicije”, konstatira Romac u izjavi za RSE.   

Iako slovenske vlasti kažu kako je odluka Slovenije da pozove policiju drugih zemalja u pomoć motivirana strahom  da bi se sa ljepšim vremenom mogao pojačati pritisak neregularnih migranata, ta je odluka  za našeg sugovornika – neobična.

“Migrantski putevi su se skroz premjestili prema Mediteranu, znači Italija, Španjolska...  Ponovno se vratilo na ono staro, jer je očito da je Balkan i za migrante postao preopasan u tom smislu. I – nema povećanja broja migranata. Mislim da ih je za jednu trećinu manje nego prošle godine”,  obrazlaže Romac.

Propali pokušaj dogovora s još nekim državama

On  podsjeća da je slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs ovog proljeća pokušavao dogovoriti da se slovenskoj policiji u čuvanju granice pridruže austrijski, talijanski i mađarski policajci, a kada je to propalo, dogovorena je pomoć iz Estonije, Litve i Poljske. Po njegovoj ocjeni, radi se o nastavku slovenskog ometanja hrvatskog ulaska u šengensku zonu, a  odluka o zvanju u pomoć stranih policajaca  - kaže - sigurno nije samo ministrova.

“Ja sam siguran da to nije njegovo soliranje, nego da je sigurno riječ o  politici slovenske Vlade koja je sigurno usuglašena sa premijerom Janezom Janšom, unatoč njegovim formalnim odnosima sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem”, zaključuje Romac.

Njemačka također o porastu pritiska na granici

Zanimljivo je da  su i Nijemci uznemireni zbog mogućeg pojačanog pritiska neregularnih migranata preko “balkanske rute”. Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer iz Kršćansko-socijalne unije (CSU) kazao je u utorak kako “postoje pokazatelji koji ukazuju na to da se broj migranata osjetno povećava, posebice preko Balkanske rute. On je najavio da će tu problematiku tematizirati unutar demokršćanskog zastupničkog kluba u Bundestagu.

„Moramo nešto poduzeti kako bi spriječili porast broja migranata na problematičnu razinu“, poručio je njemački ministar.

Hrvatska je ispunila sve uvjete za ulazak u šengenski prostor i očekuje da će i formalno u njega ući do druge polovice 2024. godine. Slovenija je dio šengenskog prostora od 2007. godine.

NGO drugačijeg mišljenja

Nevladina udruga koja je angažirana oko pomoći neregularnim migrantima, zagrebački Centar za mirovne studije (CMS) ne vidi neke bitne pomake u migracijama.

“Toplije vrijeme može dovesti do toga da su i migracije češće, radi toga što je  i ljudima lakše putovati kada nema snijega i kada im ne prijeti opasnost smrzavanja negdje u šumi, ali konkretno kroz naš  rad mi ne vidimo neku razliku između situacije sada i  situacije pred dva mjeseca,” kazala je za RSE Antonija Pindulić iz CMS-a. 

Hrvatska policija krajem ožujka ocijenila je da je pritisak neregularnih migranata “puno manji nego proteklih godina”.  

Dvije policijske uprave koje pokrivaju najfrekventniji dio granice sa BiH – Karlovačka i Sisačko-moslavačka  zabilježile su od 1. ožujka do danas, dakle u više od dva mjeseca,  svega dva slučaja ilegalnih prelazaka migranata u Hrvatsku.

Slovenija i Hrvatska nalaze se na tzv “balkanskoj” migrantskoj ruti od Grčke preko Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine do zapadnoeuropskih zemalja, nakon što je Mađarska na svoje granice prema Srbiji i Hrvatskoj postavila visoke žičane ograde.

Nevladine udruge opetovano su upozoravale da slovenska i pogotovo hrvatska policija pribjegavaju ilegalnim “push-backovima” migranata, odnosno njihovom prisilnom vraćanju u državu za koju vjeruju da su iz nje došli – Hrvatsku, odnosno BiH.

Nevladine udruge smještene u izbjegličkim kampovima u sjeverozapadnom dijelu BiH dostavile su medijima u više navrata i video zapise za koje tvrde da prikazuju migrante koje je zaustavila, istukla i vratila u BiH hrvatska policija, nakon što su pokušali ilegalno ući u Hrvatsku.

Hrvatska policija odbija ove optužbe.