Češka traži od saveznika 'solidarno protjerivanje' u diplomatskom sporu s Rusijom
Češka je pozvala kolege članice Evropske unije i NATO-a na akciju "solidarnosti" - da je podrže usred diplomatske prepirke između Praga i Moskve zbog tvrdnji Češke da ruski vojni agenti stoje iza smrtonosne eksplozije u češkom skladištu oružja.
"Pozivamo na kolektivnu akciju zemalja EU-a i NATO-a usmjerenu na solidarno protjerivanje", rekao je vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Jan Hamaček 20. aprila, dan nakon što je 18 ruskih diplomata koje su češki obavještajci prepoznali kao obavještajne operativce napustilo svoja mjesta u Pragu, dok je Rusija 20 zaposlenicima češke ambasade u Moskvi naredila da odu.
Ovi potezi pokrenuli su najveći spor Praga s Rusijom od kraja komunističke vladavine 1989. godine, stavljajući malu srednjoevropsku članicu NATO-a u središte rastućih tenzija između Moskve i Zapada.
Hamaček je rekao novinarima da je pozvao ruskog ambasadora Aleksandra Zmejevskog u znak protesta zbog onoga što Prag smatra nesrazmjernim odgovorom.
"Logično je da ako Češka preduzme daljnje korake, ruski ambasador to mora prvi čuti", rekao je ministar.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je "neutemeljene optužbe" Praga i nazvao češke poteze "nerazumnim i štetnim za bilateralne odnose".
Češka vlada već je odlučila eliminisati rusku državnu korporaciju Rosatom s višemilijarskog tendera za izgradnju nove jedinice u nuklearnoj elektrani Dukovany i više ne razmišlja o kupovini ruske vakcine Sputnik V protiv COVID-19.
Pozivajući se na češke obavještajne podatke, vlada je rekla da je ruska vojna obavještajna služba (GRU) orkestrirala eksploziju u gradu Vrbetice na istoku Češke 2014. godine.
Eksplozija 16. oktobra pokrenula je 50 metričkih tona uskladištene municije, usmrtivši dvije osobe. Dva mjeseca kasnije, na istom mjestu dogodila se još jedna eksplozija 13 tona municije.
U vezi s eksplozijom u oktobru 2014. godine, češka policija izjavila je da traži dvojicu osumnjičenih ruskih agenata koji su takođe identifikovani kao osumnjičeni za trovanje bivšeg ruskog dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji 2018. godine.
U obraćanju parlamentu 20. aprila, češki premijer Andrej Babiš izvinio se što je prethodnog dana rekao da napad 2014. godine "nije čin državnog terorizma", već da je usmjeren na robu koja pripada bugarskom trgovcu oružja.
"To je bio nesretan izbor riječi", rekao je Babiš zastupnicima.
Evropska unija je 19. aprila izjavila da pruža "punu podršku i solidarnost" s Češkom i izrazila zabrinutost zbog "ponavljanja negativnog obrasca opasnog zloćudnog ponašanja Rusije u Evropi".
"Rusija mora prestati s ovim aktivnostima, koje krše dobro uspostavljene međunarodne principe i norme i prijete stabilnosti u Evropi", rekao je Peter Stano, portparol šefa vanjske politike EU Josepa Borrella, nakon razgovora ministara vanjskih poslova Unije o tom pitanju.
Skripalj, bivši ruski vojni obavještajac, i njegova kćerka Julija umalo su umrli nakon što su bili izloženi onome što su britanske vlasti kasnije zaključile da je nervni agens novičok. Britanka koja je slučajno došla u kontakt sa supstancom je umrla.
Saveznici Britanije u NATO-u odgovorili su na trovanje Skripalja uvođenjem sankcija Rusiji i protjerivanjem diplomata.
Izvor: Reuters, AFP i TASS