Zajednička međureligijska molitva u Jasenovcu
Međureligijska molitva u organizaciji Đakovačke biskupije – prvi puta održana ispod spomenika Kameni cvijet na mjestu nekadašnjeg ustaškog konclogora Jasenovac - iskazala je poštovanje prema žrtvama, ustala protiv mržnje i prezira prema njima i založila se za oprost.
“Ova naša međureligijska molitva želi biti govor snažniji od glasa omalovažavanja i prezira žrtava bilo koje vjere ili nacije na našim prostorima kojima je naneseno nasilje, nastojanje da svjetlo na hrvatskom nebu ne bude 'zastrto oblacima mržnje'. Jer mržnja prema bratu najveće je obeščašćenje Boga, koji je stvorio svakog čovjeka i ne mrzi nikoga", kazao je domaćin, požeški biskup Antun Škvorčević, koji je i predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog.
“Jasenovačkim i drugim žrtvama bilo koje nacionalne, vjerske, ideološke ili neke druge pripadnosti iskazujemo poštovanje, molimo mir njihovim dušama i vjerničkom kulturom spomena, oslobođena osvetničkih misli i osjećaja promičemo pomirenje i bratstvo među ljudima. Jer, kako nas je podsjetio papa Franjo i za vrijeme svoga nedavnog boravka u Iraku: 'bratstvo je jače od bratoubilaštva, nada je jača od smrti, mir je jači od rata'", poručio je Škvorčević.
Znak božijeg praštanja
“Kako jeruzalemski hramovi imaju samo jedno geslo – “oprosti im gospode, jer ne znaju što čine”, kazao je episkop pakračko- slavonski Jovan Ćulibrk.
”Tako i ovdje", nastavio je Ćulibrk, "ovo mjesto stradanja prvo je porodilo ovaj betonski cvijet, pa je onda na jedvite muke i uz mnoge zabrane porodilo hram ovde u odsjaju Jeruzalema, u Jasenovcu, pa je porodilo manastir i tko zna šta će Bog silni spustiti ovdje na zemlju među nas, da označi ovu žrtvu ovde u Jasenovcu, koja je svečovječanska, sveujedinjujuća, kao što vidimo ovde među nama, i koja je ovde znak božjega praštanja.”
“Nitko ne želi sakriti istinu ili umanjiti težinu onoga što je učinjeno”, poručio je apostolski nuncij u Hrvatskoj Giorgio Lingua.
“Ali", dodao je, “neosporna je ova istina: kakav god da je bio zločin, nadilazi ga oprost, onaj oprost koji ide sve do opravdanja.”
"Molim oprost u ime svih onih koji su ovdje ili drugdje okrvavili ruke zločinima protiv čovječnosti. Samo tako možemo ponovno pogledati u oči jedni drugima kao braća”, poručio je Lingua.
Tuga kao nada, suza kao molitva
Glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević pomolio se u ime židovske vjerske zajednice u Hrvatskoj.
“O predobri Bože, usliši molitvu naših milih pokojnika koji mole za nas. Smiluj se zbog velikog imena svog, i radi onih koji su zvjerski ubijeni zbog svetosti imena tvog, što su spaljeni u vatri, udavljeni u vatri i plinskim komorama jer su ostali vjerni tebi, te nam daj dug i sretan život. Amen", pomolio se Prelević.
U ime Islamske vjerske zajednice (IVZ) u Hrvatskoj pomolio se zamjenik predsjednika Mešihata IVZ Mevludi ef. Arslani.
„Molimo te, Bože dragi, da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da suza bude molitva da se više nikome i nikada ne ponovi Jasenovac i nijedan zločin ovoga svijeta. Amin”, pomolio se Arslani.
Značaj molitve
U Savjetu za nacionalne manjine pozitivno ocjenjuju ovu međureligijsku molitvu.
“Mi kao Savjet apsolutno pozdravljamo ovaj religijski skup koji je pogotovo u ovom trenutku potreban, u trenutku kada još na žalost imamo ne reviziju, nego falsificiranje povijesti. Savjet stoji i na čvrstom stavu da je potrebno zakonski regulirati zabranu ustaškog pozdrava 'Za dom spremni' i drugih stvari koje dolaze iz tog vremena", ocijenio je u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.
Krajem veljače je Jasenovac posjetio novoizabrani patrijarh, a dojučerašnji mitropolit zagrebačko- ljubljanski Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, i tamo se založio da Jasenovac postane mjesto iz kojeg će se širiti poruke mira.
„Ljudsko zlo je malogde pokazalo svoju najružniju stranu kao na ovom mestu. Ono treba biti temelj iz kojeg će niknuti stup i oganj mira koji se uznosi na nebo i oko kojeg se onda koncentričnim krugovima poruka tog mira, njegova snaga i energija širi sve šire i šire i dalje”, kazao je 28. veljače u propovijedi u crkvi pored pravoslavnog manastira u Jasenovcu novi čelnik SPC-a.
Prošle 2020. godine je prvi puta na međureligijskoj molitvi u Jasenovcu, ovoga puta u lokalnoj katoličkoj crkvi, sudjelovao i pravoslavni episkop slavonsko-pakrački Jovan Ćulibrk.
U ustaškom konclogoru Jasenovac je 1941-1945. godine bilo u neljudskim uvjetima zatočeno više stotina tisuća ljudi. Njih 83.145 je - prema Poimeničnom popisu što ga je izradilo Spomen područje Jasenovac - u logoru ubijeno ili umrlo od bolesti, posljedica nasilja, gladi i neljudskih uvjeta života. Od tog broja preko pola –47.627 bilo je srpske nacionalnosti.