Vakcine u Hrvatsku stižu 'na kapaljku'

Hrvatska je u posljednjih 24 sata zabilježila porast broja novozaraženih u jednom danu sa  691 novih koliko je bilo  16. ožujka na čak 1445 novooboljelih 17. ožujka, dakle više nego dvostruko.

Više od 1000 novooboljelih u jednom danu Hrvatska nije imala  preko 2 mjeseca.

Broj bolesnika na respiratoru u tom se razdoblju sa 70 popeo na 84, dakle 14 novih, a ukupni broj  bolesnika povećao se  za 40.  Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak  dao je na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera Civilne zaštite komulative brojke.

„Prva 3 dana ovog tjedna imamo 2.265 novooboljelih, dok smo u prva 3 dana prošlog tjedna imali  1547. Dakle brojka u ovom tjednu je za 45 posto veća nego u prošlom tjednu,“ upozorio je Capak.

Načelnik Stožera, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je kako održavanje postojećeg režima epidemijskih mjera, koji je i dalje jedan od najliberalnijih u Europi ovisi u prvom redu o građanima, da bi uvođenje oštrijih mjera bio dokaz nepovjerenja u građane, i da će se reagirati u konkretnim županijama gdje se zabilježi  porast broja oboljelih.

Sada su to županije uz more, od Dubrovnika do Istre.

„Neke su mjere već u primjeni u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, razmišlja se o novim mjerama u Primorsko-goranskoj županiji, a Istarska županija danas prelazi na online nastavu u osnovnim i srednjim školama. Posljednjih dana raste im incidencija a u Istarskoj županiji je 25 zaraženih učenika i 50 zaraženih nastavnika i  zajedno njih preko 600 u samoizolaciji,“ pojašnjava Božinović.

U međuvremenu cjepivo u Hrvatsku i dalje stiže na kapaljku, i osim optimističkih najava političara,  nekih egzaktnih podataka o dinamici opskrbe cjepivom nema.

Predsjednica Koordinacije obiteljske medicine i liječnica u zagrebačkom Domu zdravlja Medveščak Nataša Ban Toskić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) upozorava da izostanak pravovremene informacije najviše pogađa one koji rade najviše cijepljenja, dakle -  obiteljske liječnike,  i njihove pacijente.

„Mi obiteljski liječnici apsolutno nemamo nikakva saznanja ni kontrolu  nad time koliko ćemo doza cjepiva i kada dobiti i kojeg proizvođača. To nas dovodi u vrlo neugodnu situaciju  prema našim pacijentima, jer im ne možemo dati nijedan konkretan odgovor na sva ona pitanja koja ih muče, a tjeskoba  raste već godinu dana do neslućenih granica,“ prenosi doktorica Ban Toskić  svoja iskustva iz svakodnevnih kontakata sa pacijentima, kojih u svojoj ambulanti ima prijavljenih  čak 1.700.

Obiteljski liječnici zalažu se da se centralizira prikupljanje  imena zainteresiranih za cijepljenje,  da se liste sastavlja na razini gradova i županija, a ne više pojedinačnih ordinacija, i da se cijepljenja obavlja  masovno u  sportskim dvoranama

 „Uz više liječničkih timova, administratore i dežurni tim hitne pomoći, i na taj način  postići da se ne ometa redovan rad naših ordinacija,“ predlaže doktorica Ban Toskić.

Ona  vjeruje da je razlog zašto se ne ide u organizaciju masovnih cijepljenja zapravo vrlo  jednostavan.

„Treba platiti dvorane, treba platiti prekovremeni rad svih sudionika,  i mislim da zapravo tu zapinje,“ kaže naša sugovornica.

Upravo je Koordinacija obiteljske medicine upozorila da tridesetak posto onih koje se pozove na cijepljenje, a to su i dalje stariji od 65 godina i rizične skupine, odbija cijepljenje cjepivom AstraZeneca.

Hrvatska od te odluke ne odustaje.

Organizacije umirovljenika u Hrvatskoj protiv AstraZeneca cjepiva

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, do sada je u Hrvatskoj potrošeno 348.330 doza cjepiva i cijepljeno je 276.530 ljudi.

Sa dvije doze cijepljeno je 71.800 ljudi, a sa prvom dozom 204.730 ljudi. 

Potrošeno je 105.690 cjepiva AstraZeneca i prijavljene su 624 sumnje na nuspojave. Pfizerovog cjepiva potrošeno je 189.656 doza, i prijavljeno je 1.028 sumnji na nuspojave, dok je cjepiva proizvođača Moderna  potrošeno 26.330, a prijavljeno je 97 sumnji na nuspojave.

I kod AstraZenece i kod Pfizera isti je postotak  prijavljenih sumnji na nuspojave – 0,5 posto, dok je kod Moderne još premali uzorak da bi se moglo raditi neka ozbiljnija istraživanja.