Brisel poziva BiH na odgovornost zbog migranata

Dok su iz Brisela ponovo upozorili da vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) moraju naći trajno rješenje za njihov smještaj, mnogi migranti u toj državi i dalje spavaju u šumama i o njima brinu tek međunarodne organizacije.

„Uslovi su veoma loši, vrijeme je prehladno. Živjeli smo u kampu, zatim je Lipa kamp zapaljen i onda smo došli u Bihać. Sad spavamo u šumi. Imamo mnogo problema i nadamo se da ćemo jednom otići u Europu, kaže dvadesetjednogodišnji Pakistanac Nabil, koga zatičemo na ulici u Bihaću, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

U tom gradu već dvije godine boravi i Šahbaz. I on je iz Pakistana. Već nekoliko puta je pokušao preći granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali, kako kaže, bezuspješno.

„Svaki nas svaki put deportuju u Bosnu. Spavamo sad u šumi, otkako su zatvorili Biru. Ne idemo u Lipu, jer je predaleko. Svaki put moramo pješačiti 25 km do Bihaća. Želimo otići u Italiju“, priča Šahbaz za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nabil i Šahbaz ne borave ni u jednom migrantskom centru na području Unsko-sanskog kantona (jednog od deset kantona na području entiteta Federacija BiH). Njima, kao i Pakistancu Rašidu, pomažu međunarodne organizacije.

„Živimo u Bihaću, ali je vrijeme prehladno i nije dobro za zdravlje. Organizacije nam veoma pomažu. Trinaest puta sam pokušao preći granicu, ali su me deportovali. Dva puta u Sloveniji i jednom u Trstu u Italiji“, ističe Rašid.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) van prihvatnih centara na području Unsko-sanskog kantona boravi oko 1.500 migranata. Na području ovog kantona nalaze se četiri prihvatna centra za migrante - Lipa, Borići, Sedra i Miral.

Vlasti drugog bosanskohercegovačkog entiteta, Republike Srpske (RS), odbijaju da pomognu migrantima koji su se zadesili na njihovoj teritoriji. Vlasti RS-u su odbile i plan Vijeća ministara BiH iz 2018. godine koji je predviđao i nekoliko centara za prihvat migranata u RS-u.

EU dodijelila 89 miliona eura BiH za migrante

Evropska unija je od 2018. godine osigurala oko 89 miliona eura pomoći BiH za migrante, nakon što je 2016. godine Unija zatvorila svoje granice. Od ovog iznosa, 13,8 miliona eura je izdvojeno za humanitarnu pomoć.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u BiH se trenutno nalazi oko 8.000 migranata i izbjeglica, a najviše njih u sjeverozapadnom dijelu BiH.

Većina ih je bila smještena u bivšoj fabrici Bira u Bihaću. Ovaj prihvatni centar je zatvoren u septembru 2020. godine, odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona, koja je donesena nakon višednevnih protesta građana Bihaća, koji su insistirali na izmještanju migranata iz centra grada. Inače, kamp Bira je opremljen i održavan novcem Evropske unije.

Oko 1.000 migranata iz Bire je izmješteno u kamp Lipa, petnaestak kilometara od Bihaća. Dobar dio kampa Lipa izgorio je u požaru u decembru 2020. godine. Pripadnici Oružanih snaga BiH su nakon požara u kampu postavili šatore za migrante i izbjeglice.

Usprkos pritiscima EU i međunarodne zajednice da se dozvoli povratak migranata u kamp Bira, vlasti USK su se usprotivile i spriječile njihov povratak.

EU traži da vlasti BiH preuzmu odgovornost

Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell poručio je 11. marta da odgovornost za migrantsku krizu u BiH leži na lokalnim vlastima, te da će evropske institucije pomoći da se pronađe trajno rješenje.

„Bosna i Hercegovina mora preuzeti odgovornost za situaciju i pronaći održivo rješenje za smještaj svih izbjeglica i migranata, uključujući puno korištenje postojećih objekata, kao što je potpuno opremljeni centar Bira u Bihaću, koji finansira EU, ali i otvaranje novih objekata širom zemlje”, kazao je ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković, koja je sa Borrellom o ovom pitanju razgovarala u Briselu.

Međutim, vlasti Unsko-sanskog kantona (USK), u međuvremenu, su donijele odluku da “zabranjuju otvaranje novih centara i traže zatvaranje kampa Miral u Velikoj Kladuši, udaljenoj pedesetak kilometara od Bihaća.

„Svaki dan sve veći broj migranata dolazi na područje Unsko-sanskog kantona. Vidimo da nema koordinacije između nivoa Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona. Mi ćemo vidjeti iz ove situacije da izađemo na jedan najbezbolniji način, a da budu i građani Unsko-sanskog kantona zadovoljni“, kazao je ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić nakon završene sjednice Operativne grupe za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području USK.

Kljajić je naveo i kako 1.500 migranata nije zbrinuto, te da je rasterećenje gradskih područja i zatvaranje kampa Miral prioritet. U ovom kampu, čiji je kapacitet 750 ljudi, trenutno je 950 korisnika, kazao je Kljajić.

„Maksimalna kvota za prihvat migranata na teritoriji USK ostaje 2.500 osoba i to: 1.500 u kampu Lipa, 500 za porodice, porodice sa djecom i žene samce u kampu Borići i 500 za porodice sa djecom i djecu bez pratnje u kampu Sedra,“ jedan je od zaključaka Operativne grupe.

Istovremeno, poslan je i zahtjev da se otvore novi prihvatni centri izvan Unsko-sanskog kantona u koje bi se prioritetno izmjestili korisnici kampa Miral u Velikoj Kladuši, na zapadu BiH.

Udarna grupa je od Ministarstva sigurnosti BiH, također, zatražila da provede odluku o premještanju maloljetnika bez pratnje iz kampova u Velikoj Kladuši i Bihaću, u centar Duje nadomak Doboja, grada na sjeveroistoku BiH.

U centru Duje moguć prihvat više od 100 maloljetnih migranata

Amela Efendić, šefica ureda Međunarodnog foruma Emmaus, u okviru kojeg djeluje Centar za djecu i mlade Duje, za RSE kaže kako je tu trenutno smješteno 18 djece. U mogućnosti su, dodaje da u centru prihvate oko 100 korisnika.

Centar je otvoren na osnovu protokola potpisanog sa Ministarstvom sigurnosti BiH.

„U proteklom periodu smo imali smješteno preko 80 maloljetnika bez pratnje, među kojima i potencijalnih tražilaca azila“, kaže Efendić i dodaje da Centar nastavlja zbrinjavati maloljetnike bez pratnje, koji mogu da dođu iz drugih kampova širom BiH.

Efendić naglašava kako ovi maloljetnici do Centra primarno dolaze preko Službe za poslove sa strancima BiH.

Petogodišnja strategija upravljanja migracijama

Saša Kecman, savjetnik u Ministarstvu sigurnosti BiH, za Radio Slobodna Evropa kaže da je problem što štićenici, uprkos adekvatnim uslovima smještaja, napuštaju Centar Duje nakon kraćeg boravka.

„Navedene osobe samoinicijativno napuštaju Centar i ponovo se vraćaju u USK, najvjerovatnije zbog blizine granice, odnosno nastavka putovanja ka njihovoj krajnjoj destinaciji“, kaže Kecman.

Podsjeća kako je ovo ministarstvo zajedno sa nadležnim agencijama, prvenstveno Službom za poslove sa strancima i lokalnim zajednicama, poduzelo niz aktivnosti u cilju osiguranja održivog rješenja i sistemskog upravljanja migrantskom krizom.

„To podrazumijeva pripremu strateških dokumenata i trasiranje budućeg upravljanja migracijama u BiH. U tom ciju formirana je radna grupa koja radi na pripremi nove petogodišnje strategije za upravljanje migracijama, zatim jačanje koordinacije sa lokalnim vlastima i međunarodnim organizacijama, kao i saradnje sa zemljama u regionu“, navodi Kecman.

Međutim, on potcrtava kako je za nastavak započetih aktivnosti “potrebno ravnomjerno rasporediti teret migrantske krize“, s obzirom da je trenutno najveći pritisak na Kanton Sarajevo (KS) i USK.

U Federaciji BiH pored cenra Duje, trenutno djeluje još šest prihvatnih centara za migrante i izbjeglice. U Kantonu Sarajevo to su Ušivak i Blažuj, a Unsko-sanskom kantonu Borići, Sedra, Miral i Lipa.

Cijena prihvata migranata

Za Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM) ili putem IOM-a od juna 2018. godine EU je doznačila više od 76 miliona eura. Do decembra prošle godine potrošeno je više od 51,5 miliona eura, a 25,2 miliona eura je na raspolaganju do jula 2021. godine.

Prema izvještaju IOM-a, od 2018. godine je pružena humanitarna pomoć za 59.139 migranata, izbjeglica i tražilaca azila. Uspostavljeno je osam centara za smještaj migranata i izbjeglica sa ukupnim odobrenim smještajnim kapacitetom od 7.830 kreveta. Jedan je u međuvremenu zatvoren.

Od ukupno utrošenih sredstava, 77 posto je izdvojeno za humanitarnu pomoć, tj. hranu, neprehrambene proizvode, sklonište, higijenu i troškove rada, sigurnosti, zaštite, zdravlja i obrazovanja. Oko 14 posto je izdvojeno za uspostavu prihvatnih centara, sedam posto za direktnu podršku bh. institucijama i dva posto za ostale operativne i administrativne troškove.

Međutim, usprkos milionskim iznosima, veliki broj migranata i izbjeglica nastavlja da živi u nehumanim uslovima.

Iz EU su zatražili od vlasti u BiH da prevaziđu podjele i nađu rješenje za humanitarnu krizu na sjeverozapadu BiH.

Evropska komisija upozorila je BiH 15. januara da neriješena situacija sa migranatima može imati utjecaja i na težnje BiH da se pridruži EU.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u prethodne tri godine, više od 70.000 migranata boravi na teritoriji Bosne i Hercegovine.

***Saradnja na tekstu Azra Bajrić