Lukašenko: U Bjelorusiji neće biti prijenosa vlasti
Autokratski bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko kaže da neće biti "prijenosa vlasti" u Bjelorusiji u kojoj tisuće ljudi prosvjeduje od početka kolovoza zahtijevajući njegovu ostavku zbog izbora za koje tvrde da su namješteni.
"Nijedan prijenos [vlasti] nije moguć u Bjelorusiji .... Sve će biti u skladu s ustavom", rekao je Lukašenko u Minsku 2. ožujka govoreći o svojim prošlogodišnjim razgovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju.
"[Novi] ustav, kao što sam već rekao, usvojit ćemo u siječnju-veljači sljedeće godine. I to je sve o čemu će biti riječi o prijenosu vlasti", rekao je Lukašenko dodajući da prijenos moći nije na dnevnom redu kad se sastao s Putinom.
Lukašenko je mjesecima pod pritiskom da podnese ostavku nakon tvrdnji da je izbornu pobjedu na izborima 9. kolovoza dobio oštrim porazom oporbe, dok njegovi glavni izborni suparnik Svetlana Tihanovskaja smatra kako je ona istinski pobjednik izbora.
Bjeloruske snage sigurnosti uhitile su tisuće prosvjednika na protuvladinim skupovima koji su se nastavili od kolovoza, a policijska premlaćivanja demonstanata široko su dokumentirana.
EU, koja izbore kojima je produljena 26-godišnja autoritarna vladavina Lukašenka smatra lažnima, nametnula je sankcije Bjelorusiji kao odgovor na nasilnu represiju nad mirnim prosvjednicima, oporbi i medijima.
Tihanovskaja je pozvala EU da zauzme oštriji stav prema Lukašenkovom režimu.
Lukašenko se već dugo pokušava prikazati kao kočnica pritiska Moskve na spajanje Bjelorusije i Rusije. No, sedam mjeseci bez presedana uličnih prosvjeda i sankcija EU doveli su bjeloruskog čelnika u obrambeni položaj i čini se da se više oslanjaju na Putinovu potporu.
Posljednjih godina Rusija je vršila pritisak na Bjelorusiju da poduzme korake prema integraciji kako bi zacementirala dvadeset godina star sporazum o formiranju savezne države, da bi ga odbila Lukašenkova obrana suvereniteta nacije.
Međutim, situacija se počela mijenjati nakon što je Rusija pomogla podržati Lukašenka nakon predsjedničkih izbora, približivši dvije strane zbog zajedničkog shvaćanja prijetnji.
Lukašenko je priznao prisan odnos, ali je također 2. ožujka naglasio da je Bjelorusija i dalje "suverena i neovisna država".
I sam Putin je posljednjih mjeseci pod pritiskom Zapada.
EU i SAD najavili su nove sankcije protiv ruskih dužnosnika 2. ožujka zbog pritvaranja oporbenog političara i trovanja Alekseja Navaljnog nervnim agensom. Navaljni za svoje trovanje krivi Putina i ruske agente, što Kremlj negira.
Pritvor Navaljniju u siječnju nakon povratka s liječenja u Njemačkoj i naknadnog suzbijanja nekih od najvećih ruskih antivladinih prosvjeda u desetljeću izazvali su bijes međunarodne zajednice.