I nakon potresa lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada Čerkezovac aktualna

Aktivnosti na lokaciji Čerkezovac, nedaleko granice sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) na oko 120 kilometara od Zagreba, na kojoj je planirano skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada, nastavljaju se kako je planirano. Potresi koji su potkraj 2020. godine pogodili središnju Hrvatsku nisu te planove promijenili.

"Hrvatska i dalje nastavlja svoju obvezu da potvrdi lokaciju koja je Nacionalnim programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada predložena. Prošle godine postavili smo tamo seizmografe i akcelerografe, pratimo seizmičke nemire, a studije koje tek trebaju biti napravljene, radiološki monitoring, istražni radovi i praćenje ovakvih seizmoloških istraživanja su oni koji tek trebaju potvrditi da li je ta lokacija adekvatna ili nije", direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnoga goriva Nuklearne elektrane Krško (Fond NEK), Hrvoje Prpić, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Tijekom ovotjedne rasprave u Parlamentu BiH izneseno je i mišljenje struke da je jačina potresa koji je pogodio Petrinju bila takva da će se morati revidirati postojeće projekcije geoseizmičke aktivnosti i s hrvatske i s bosanskohercegovačke strane granice, odnosno da će se morati računati ne sa maksimalnih osam nego sa devet stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici unutar najkritičnije seizmičke lokacije.

Što još navode iz Fonda?

U Fondu kažu da nijedan od objekata na Čerkezovcu nije nimalo oštećen u snažnim potresima koji su imali epicentar u 48 kilometara zračne linije udaljenoj Petrinji.

"Mjerenja koja su provedena tijekom potresa 29. prosinca 2020. godine pomoću seizmografa i akcelerografa pokazala su da je lokacija Čerkezovac imala manju akceleraciju odnosno ubrzanje tla od, naprimjer, Zagreba. Dok je u Zagrebu najveća akceleracija iznosila 2,43 metra u sekundi na kvadrat (m/s2), u Čerkezovcu je iznosila 0,49 m/s2", stoji u priopćenju Fonda.

Ugovor za izvođenje istražnih radova potpisan je 25. siječnja.

"Dakle, struka treba na temelju onoga što će se ustanoviti u idućih godinu ili dvije dana, a naravno i temeljem recentnih zbivanja, postaviti okvire koji su to sigurnosni aspekti koji moraju biti zadovoljeni da bi skladište odgovaralo očekivanim eventualnim mogućnostima bilo kakvih katastrofa koje se mogu dogoditi na ovakvom području", naglašava direktor Fonda NEK.

Stavovi ekoloških udruga

Predsjednik ekološke udruge Ekološko kulturna scena (EKS) iz Hrvatske Kostajnice Danijel Pavlić za RSE kaže kako je od prvoga dana kada se počeo protiviti smještanju skladišta radioaktivnog otpada na Čerkezovcu njegov stav bio da tu struka nije imala nikakvu riječ, što se sada i pokazalo.

"Oni su tvrdili da to nije trusno područje, a ja ovih dana obilazim nastradale od potresa i vidim da je i taj kraj stradao. Apsurdno je uopće pomišljati nastavljati taj projekt, kada je i priroda pokazala da tu struke uopće nije bilo", ističe Pavlić.

Donedavni dugogodišnji voditelj Energetskog programa Zelene akcije Toni Vidan kaže za RSE da će nedavni potresi sigurno ostaviti posljedice na dinamiku priče oko odlagališta radioaktivnog otpada.

RSE/Video, 16. januar 2021.

Sa jedne strane Hrvatska nastavlja sa idejom Čerkezovca, a sa druge strane Vidan podsjeća da je hrvatsko-slovenska nuklearna elektrana Krško u Sloveniji nedaleko granice sa Hrvatskom izgrađena na rasjedu, a da Slovenci svoju polovicu radioaktivnog otpada žele ukopati nedaleko nje u vodonosnik Save.

"Ovo naše sa Čerkezovcem je ekološki manje bedasto, ali politički umobolno. Ako hoćemo uništiti ostatak bilo kakvog ugleda Hrvatske u Bosni, to je najbolji načn – lupiti im odlagalište na granicu. To je na simboličnoj razini – potpuni promašaj. A ekološki Slovenci rade još bedastiju stvar, jer ukopati radioaktivni otpad u vodonosnik, to je krajnje umobolno, jer ako išta procure, ti nemaš nikakav mehanizam za to zaustaviti", upozorava Vidan, koji je i potpredsjednik Europske mreže okolišnih udruga.

To bi značilo da mali porast radioaktivnosti može uzrokovati štetne posljedice sve do Crnog mora - kompletni sliv Save i Dunava nizvodno od Save, zaključuje Vidan.

Najave internacionalizacije slučaja

Prpić tvrdi kako Hrvatska prati situaciju.

"Slovenija planira radioaktivni otpad zbrinuti u ukopanom silosu. To što planiraju nije neuobičajeno, dakle takvi objekti postoje. Hrvatska kao susjedna država sudjeluje u procesu temeljem ESPO Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica i imamo određena pitanja i komentare, ali ja vjerujem da – bez obzira što je to uz rijeku Savu – na način kako se to mora napraviti ne bi smjelo biti nikakva prijetnja niti nizvodno, niti za građane u okolici samog objekta", ocjenjuje Prpić.

Protivljenje bosanskohercegovačke strane hrvatskoj odluci da nisko i srednje radioaktivni otpad smjesti u nekadašnju vojarnu Čerkezovac nedaleko državne granice sa BiH traje otkako je taj prijedlog izišao u javnost, a osim vlasti u BiH, toj lokaciji protive se i ekološke nevladine udruge s obje strane granice, kao i gradonačelnici i načelnici općina nekoliko obližnjih gradova i općina.

Vlasti u BiH najavljuju i internacionalizaciju cijelog slučaja.