Đukanović potpisao izmjene vjerskog zakona

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je potpisao ukaze o proglašenju više zakona nakon što ih je Skupština ponovo izglasala 20. januara, ali je naglasio da su ostale dileme zbog kojih je vratio te zakone Skupštini na ponovno odlučivanje.

Među proglašenima su i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovjesti, koji je bio razlog za prošlogodišnje proteste predvođene Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

“S obzirom na jasnu ustavnu normu da je predsjednik Crne Gore dužan da proglasi ponovno izglasani zakon, nema prostora za drugačije ustavno postupanje predsjednika države”, saopštio je Đukanović na svom Twitter nalogu.

On je izrazio nadu da su, nakon potpisivanja zakona i njihovog objavljivanja u Službenom listu, stvoreni uslovi za pokretanje procedure od strane bilo kojeg subjekta u društvu za ocjenu njihove ustavnosti.

“Vjerujem da će Ustavni sud, kao jedina nadležna instanca, dati odgovor na ovo pitanje na nezavisan i profesionalan način”, navodi Đukanović.

Đukanović je 2. januara vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sedam zakona koje je izglasala nova parlamentarna većina 29. decembra, među kojima su i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, s obrazloženjem da postoji sumnja da pri odlučuvanju o zakonima Skupština nije imala kvorum.

Na toj sjednici je jedna poslanica vladajuće koalicije bila u samoizolaciji zbog korona virusa i glasala je putem video linka. To je Poslovnikom dozvoljeno, ali nije regulisano i da se kvorum može utvrditi elektronskim putem. Vladajuća koalicija, koja ima 41 poslanika od ukupno 81, fizičkim odsustvom te poslanice nije imala kvorum za održavanje sjednice jer opozicija nije bila u sali.

Skupština je vraćene zakone ponovo izglasala 20. januara.

U Parlamentu Crne Gore većinu imaju koalicije predvođene Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA koje su zajedno osvojile većinu na izborima 30. avgusta i formirale Vladu 4. decembra.

Jedna od prvih odluka parlamentarne većine bile su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti na zahtjev Srpske pravoslavne crkve koja je tvrdila da je taj zakon usmjeren na oduzimanje crkvene imovine u Crnoj Gori.