Skupština Crne Gore 20. januara ponovo o zakonima koje je Đukanović vratio

Sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će poslanici raspravljati o zakonima koje je predsjednik Milo Đukanović vratio na razmatranje, a među kojima je i izmijenjeni Zakon o slobodi vjeroispovjesti, zakazana je za 20. januar, saopštio je predsjednik parlamenta, Aleksa Bečić.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je 2. januara na ponovno odlučivanje svih sedam zakona koje je donijela Skupština na sjednici 29. decembra, a odluku je obrazložio sumnjom da pri odlučuvanju o zakonima nije bilo nužnog kvoruma u Skupštini Crne Gore.

Naime, na sjednici 29. decembra jedna poslanica iz vladajuće koalicije bila u samoizolaciji zbog korona virusa i glasala je putem Skajpa, što je Poslovnikom dozvoljeno.

Međutim, Poslovnikom nije regulisano i da se kvorum može utvrditi elektronskim putem. Vladajuća koalicija, koja inače ima 41 poslanika od ukupno 81, tog dana je u sali imala 40 poslanika s obzirom na to da opozicija nije bila u sali.

Osim toga, Đukanović je u dopisu upućenom predsjedniku Skupštine ukazao i da je Državna izborna komisija (DIK) odbila da verifikuje mandat Suadi Zoronjić, nakon što je njen kolega, poslanik Filip Adžić, inače protivnik izmijenjenog Zakona, par dana prije glasanja podnio ostavku na poslaničko mjesto.

Nova parlamentarna većina koja ima 41 od ukupno 81 poslanika, morala je obezbijediti glasove svih svojih poslanika da bi izmjenjeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, tijesnom većinom od jednog glasa, bio usvojen. Iako je DIK je odbila da verifikuje mandat, Skupština jue tu odluku ignorisala i konstatovala madat Zoronjić, čime je obezbijeđen 41 glas za izglasavanje Zakona.

Poslanici nove parlamentarne većine, njih 41, podnijeli su 31. decembra krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštv protiv članova Državne izborne komisije DIK zbog odbijanja da verifikuje mandat Zoronjić.

Poslanici vladajuće većine, u dva i po sata poslije ponoći 29. decembra, izglasali su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, tačno godinu od usvajanja inicijalnog zakona koji je izglasan voljom DPS-a, koji je bio na vlasti od avgustovskih izbora u opoziciji.

Izbrisani su članovi iz prethodne verzije Zakona iz decembra 2019. godine, koji su propisivali da će „svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao

državna imovina“.

Upravo taj dio bio je neprihvatljiv SPC koja je pokrenula široke proteste, uz podršku najvećeg dijela tadašnje opozicije, smatrajući da tada vladajući DPS pokušava da otime crkvenu imovinu. Izbore koji su se održali u vrijeme crkvenih protesta, krajem avgusta, DPS je izgubila a na vlast je došla tročlana koalicija, čiji je veći dio, uključujući i novog premijera Zdravka Krivokapića, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Izmjenjenim Zakonom, na predlog nove Vlade sa premijerom Zdravkom Krivokapićem na čelu, u suštini eliminisani su svi, za Srpsku pravoslavnu crkvu sporni, članovi i imovina ostaje u njihovom vlasništvu.

Đukanović je iskoristio zakonsku mogućnost, koju mu omogućava funkcija predsjednika države, da u roku od tri dana vrati Skupštini na ponovno odlučivanje zakone. U slučaju da poslanici ponovo izglasaju pomenutih šest zakona, uključujući i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti Đukanović je dužan da ih potpiše.